Vazduh je prema mjerenjima jutros u sedam sati bio nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvaliteta vazduha iznosio 187.
Time je vazduh u Banjoj Luci jutros najzagađeniji u Bosni i Hercegovini - podaci su koje objavljuje Eko akcija na svojoj web stranici.
Biljana Lubarda, prof. dr. na Prirodno-matematičkom fakultetu Banja Luka, Katedra za ekologiju, kaže da su zagrijavanje prostora zimi i saobraćaj glavni zagađivači vazduha u Banjoj Luci.
Poboljšanje kvaliteta vazduha
"Poboljšanje kvaliteta vazduha se može postići uz promjenu navika, drugačiji način grijanja i s povećanjem zelenih površina, naročito četinara koji mogu da apsorbuju izduvne gasove", kazala je Lubarda.
Po njenom mišljenju, način da se postigne bolji kvalitet vazduha, ne samo u Banjoj Luci, već u cijeloj BiH i okruženju, jeste centralizovan sistem grijanja.
"Pojedinačna kućna ložišta predstavljaju problem za sve gradove jer sva naseljenja mjesta u zimskom periodu koriste različite vrste energeneta - ugalj, drva, pa čak se spaljuje i komunalni otpad.
Tako se emitira velika količina zagađujućih materija što šteti kvalitetu vazduha", upozorava Lubarda.
Na koji način postići centralizovan sistem grijanja je pitanje koje, kako kaže, zahtjeva rad i ekspertizu drugih stručnjaka.
"Recimo, da li imamo dovoljno biomase za zagrijavanje prostora tako velikih gradova kao što je Banja Luka i koja se širi", ističe ona.
Osim toga, kako navodi, Banja Luka, kao i drugi gradovi BiH i okruženja, ima veliki problem zagađivanja po pitanju saobraćaja, što je, po njenom mišljenju, ozbiljniji problem.
Velika koncentracija
"Gradovi koji vode računa o kvalitetu životne sredine u potpunosti gase saobraćaj privatnim automobila u centru jer je tu velika koncentracija ljudi i favorizuje se korištenje gradskog prevoza, bicikla i drugih vidova prijevoza.
Mi se vozimo u autu po jedno. Kao narod smo malo neracionalni po pitanju resursa, a onda u jednom trenutku sebi postavljamo pitanje zašto nam je sredina tako zagađena", napominje Lubarda.
Na kraju preporučuje povećanje zelenih površina u urbanim dijelovima, posebno četinarskih vrsta.
"One su u stanju da apsorbuju dio gasova, zagađenja, tako da kao biolog mogu da kažem da svaki grad treba da ima svoja pluća, velike parkove koji će s brojnim drvećem doprinijeti smanjenju zagađenja", zaključuje Lubarda.
