Milenijalci (rođeni između 1980. i 1999.) sada provode više od 60 sati sedmično sjedeći - između dugih putovanja, rada za stolom i večeri na kauču.
Nova studija sugerira da ovaj sjedilački način života tiho ubrzava njihov biološki sat. Ovo otkriće dolazi iz istraživanja naučnika sa Univerziteta Colorado Boulder i Univerziteta Kalifornija Riverside, objavljenog u časopisu PLOS ONE. Istraživači upozoravaju da bi dugotrajni sjedilački način života mogao povećati rizik od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem mnogo ranije nego što se mislilo.
Studija je ispitala više od 1.000 bivših ili sadašnjih stanovnika Colorada, uključujući 730 blizanaca, što je čini jednim od prvih sveobuhvatnih ispitivanja o tome kako dugotrajno sjedenje utiče na ključne zdravstvene metrike kod mladih odraslih osoba. Rezultati osporavaju široko rasprostranjeno uvjerenje među mladim odraslim osobama da ne moraju brinuti o zdravstvenim efektima svog načina života do srednjih godina:
"Mladi ljudi imaju tendenciju da misle da su imuni na efekte starenja. Oni misle: "Moj metabolizam je sjajan, ne moram da brinem o tome dok ne budem u 50-im ili 60-im godinama", ali zavisi od toga šta radite do tada, kaže glavni istraživač Ryan Bruellman.
Istraživanje se fokusiralo na učesnike u dobi od 28 do 49 godina, sa prosječnom godinom 33. U prosjeku, ove osobe su izjavile da sjede skoro 9 sati dnevno, a neki učesnici sjede i do 16 sati. U prosjeku su imali između 80 i 160 minuta umjerene vježbe sedmično i manje od 135 minuta intenzivnog vježbanja.
Studija je mjerila dva ključna pokazatelja kardiovaskularnog i metaboličkog zdravlja: indeks tjelesne mase (BMI) i omjer ukupnog holesterola i HDL holesterola (TC/HDL), također poznat kao omjer srčanog rizika. Ova mjerenja pružaju važan uvid u zdravlje srca i metaboličku funkciju, s tim da više vrijednosti obično ukazuju na povećan zdravstveni rizik.
Rezultati su bili zapanjujući: oni koji su duže sjedili imali su veći HDL omjer i BMI, čak i kada su ispunili minimalne preporučene zahtjeve za fizičkom aktivnošću od oko 20 minuta dnevno umjerene vježbe. Jednostavno rečeno, što je neko duže sjedio, to je njegovo tijelo izgledalo „starije“ u smislu ovih zdravstvenih markera.
