Ismet-efendija Spahić, bivši zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ukopan je danas u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu gdje su brojni poštovaoci klanjali dženazu.
Iza efendije Spahića ostaju da žive njegovo djelo, njegova riječ i uzoritost, naveo je reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u ta'ziji koju je uputio njegovoj porodici, rodbini i prijateljima.
"Njegova riječ iz mihraba, sa ćursa i minbera, pamtila se i prenosila u našem narodu jer joj se vjerovalo. Riječ je bila njegov život. Kako je živio, tako je i govorio. Bio je čvrst u svojoj vjeri, ponizan pred Bogom, ustrajan u slijeđenju sunneta Allahovog poslanika, samilostan prema ljudima, hrabar i gord pred dušmanima. Svugdje je dočekivan s radošću i otvorena srca. Njegov osmijeh na licu s kojim je putovao bio nam je podrška, a njegova riječ mehlem za srce i dušu. Iza njega ostaju da žive njegovo djelo, njegova riječ i uzoritost", naveo je reis Kavazović.
Spahić je dugo bio i profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi te hatib Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.
Nagrađen je Plaketom Grada Sarajeva i brojnim drugim priznanjima, među njima i za doprinos afirmaciji učenja hifza u BiH.
Medresu u Sarajevu završio je 1959. godine.
Vjerske dužnosti je svojevremeno obavljao i na području Odbora Islamske zajednice Visoko (1965-1978.), a časno zvanje hafiza stekao 1980. godine.
Ratne 1993. izabran je za zamjenika reisul-uleme u Bosni i Hercegovini.
Autor je knjige hutbi u izdanju El-Kalema, dok je tekstove vjerskog sadržaja objavljivao i u više glasila lslamske zajednice
Ismet-efendija Spahić doživio je golemu porodičnu tragediju tokom proteklog rata u Sarajevu, kada su usljed eksplozije granate poginule u jednom mahu tri njegove kćerke i unuka. Lično je obavio dženazu, a prethodno je izgubio i suprugu. Nepokolebljiv u vjeri, nezamislivu osobnu patnju podnosio je dostojanstveno.
Rođen je 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, preminuo 9. novembra u Sarajevu u 84. godini.
