Savjeti o pravilnoj prehrani za osobe sa šećernom bolešću tipa 1 i 2 razvijali su se tokom vremena i postali fleksibilniji, a samim time i više su usmjereni na bolesnika. Ciljevi prehrane za ovu specifičnu populaciju mogu se sažeti u nekoliko ključnih tačaka:
- Usvajanje pravilnih prehrambenih navika, naglašavajući raznolikost hranjivih namirnica u odgovarajućim porcijama kako bi se poboljšalo opće zdravlje te ostvarila ili održala adekvatna tjelesna masa.
- Postizanje individualnih ciljeva glikemije, krvnog tlaka i lipidnih vrijednosti.
- Odgoda ili sprječavanje komplikacija šećerne bolesti''.
''Važno je naglasiti da ne postoji jedinstveni prehrambeni obrazac ili plan prehrane koji odgovara svim osobama sa šećernom bolešću. Američka udruga za dijabetes (engl. American Diabetes Association, ADA) ne daje specifične preporuke za količine ugljikohidrata, bjelančevina ili masti jer ono što odgovara jednoj osobi možda neće odgovarati drugoj. Na primjer, dvije osobe koje jedu istu namirnicu mogu imati različite reakcije u pogledu nivoa glukoze u krvi, a ti odgovori mogu biti uzrokovani različitim faktorima, uključujući genetiku, ali i mikrobiom'', navodi nutricionistica ambulante za kliničku prehranu iz Klinike za unutrašnje bolesti KBC-a Split.
No dodaje kako ''ipak postoji nekoliko preporučenih prehrambenih obrazaca koji mogu pomoći u kontroli glikemije, među kojima su DASH dijeta (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension), mediteranska prehrana i biljna prehrana dok "dijabetički tanjur" predstavlja najjednostavniji način za kreiranje pravilnih obroka s obzirom na to da zaobilazi računanje, mjerenje, vaganje i brojenje namirnica te pojedinih makronutrijenata''.
Prehrana za dijabetičare
Nutricionistica pojašnjava kako koristiti dijabetički tanjir:
- Polovicu tanjira napunite neškrobnim povrćem poput špinata, karfiola ili paradajza.
- Jednu četvrtinu tanjira ispunite nemasnim izvorima proteina, poput mesa peradi (piletina ili puretina), nemasnog crvenog mesa ili ribe (tuna, losos, oslić, škarpina, pastrva).
- Posljednju četvrtinu tanjira napunite ugljikohidratima, poput smeđe riže, ječma, kvinoje ili škrobnog povrća poput graška ili batata.
Dodajte "dobre" masti u malim količinama, poput maslinovog ulja, orašastih plodova ili avokada.
Uključite komad voća ili porciju mliječnih proizvoda, a za piće odaberite vodu, nezaslađeni čaj ili kafu.
Preporučena prehrana za dijabetes tipa 1 i tipa 2
''Za šećernu bolest tipa 1, ključna prehrambena strategija temelji se na usklađivanju doza inzulina s unosom ugljikohidrata, osiguravanju konstantnog vremena obroka i održavanju uravnotežene prehrane kako bi se spriječila velika oscilacija nivoa glukoze u krvi'', objašnjava nutricionistica.
''Za šećernu bolest tipa 2, fokus je više na poboljšanju osjetljivosti na inzulin, upravljanju tjelesnom masom i kontroliranom unosu ugljikohidrata, uz naglasak na cjelovite namirnice poput povrća, nemasnih proteina i zdravih masti'' dodaje Kolak.
Koje voće smiju jesti dijabetičari?
Često se u javnosti i na internetskim forumima mogu čuti ili pročitati rasprave o tome smiju li i koje voće konzumirati dijabetičari. ''Konzumirajte voće, ali odaberite cijelo voće umjesto sušenog, iscijeđenog ili dodatno obrađenog voća, poput pirea, džemova i sličnog. Trudite se uključiti raznovrsno povrće u svoje obroke svaki dan, izbjegavajući pržene i jako zasoljene opcije'', savjetuje Kolak.
''Dobri izvori nemasnih životinjskih proteina uključuju: nemasnu perad, manje masne komade teletine ili junetine, ribu, jaja te mliječne proizvode s nižim udjelom masti. Idealni izvori biljnih proteina uključuju mahunarke (grah, slanutak, leću), tofu i tempeh'', dodaje Kolak, te napominje kako su ''orašasti plodovi i sjemenke također dobar izvor biljnih proteina, poput badema, indijskih oraščića, lješnjaka te suncokretovih, bundevinih ili lanenih sjemenki.'' No upozorava na jednu stvar, ''puteri od orašastih plodova također su izvor biljnih proteina, no obratite pažnju na sadržaj soli i dodanog šećera u njima''.
''Izvori proteina trebali bi biti dopuna povrću, voću i cjelovitim žitaricama u većini obroka, a ne činiti cijeli obrok'', zaključuje nutricionistica za Net.hr.
Kada su u pitanju masti unos bi trebao prvenstveno dolaziti u obliku mononezasićenih i polinezasićenih masti:
- orašasti plodovi i sjemenke
- avokado
- plava riba
- ulja poput maslinovog i bučinog''
