Nisu razgovarali skoro dvije godine - tako da je današnji razgovor između njemačkog kancelara Olafa Scholza i ruskog predsjednika Vladimira Putina fascinantan po svom vremenu.
Ubrzo nakon što je par spustio slušalicu, redovi iz njemačkog tabora brzo su podvukli da je Olaf Scholz osudio rusku invaziju na Ukrajinu i pozvao Putina da povuče trupe i prekine borbe.
"Savezni kancelar je pozvao na spremnost Rusije da pregovara s Ukrajinom u cilju postizanja pravednog i trajnog mira i naglasio nepokolebljivu odlučnost Njemačke da zadrži Ukrajinu u mirovnom procesu", rekao je glasnogovornik vlade u saopćenju koje potvrđuje razgovor.
Razgovor dvojice lidera trajao je oko sat vremena, a Scholz je također osudio ruske zračne napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i rekao da bi slanje sjevernokorejskih vojnika u borbu protiv Ukrajine dovelo do ozbiljne eskalacije sukoba.
Snažne riječi nisu iznenađenje. Nekada jedan od ključnih ekonomskih partnera Rusije, odnosi između dvije zemlje dramatično su se pogoršali nakon izbijanja rata 2022. godine.
Njemačka je sada jedan od glavnih pristalica Ukrajine u smislu pomoći i oružja. Ali to možda nije jedina motivacija za iskren razgovor. Scholzova vlada se raspala, opći izbori se očekuju u februaru i ako ankete budu ispravne, vjerovatno će izgubiti posao kancelara.
Zagrijavajući se za političku bitku, u govoru ove sedmice on je sebe opisao kao siguran izbor za glasače, sugerirajući da je njegovo postojano vodstvo pomoglo da se izbjegne eskalacija rata u Evropi.
A ima li boljeg načina da se naglasi da je on najbolja osoba za obračun s ruskim predsjednikom od pravovremenog razgovora s njim.
Trump 2.0 povećava pritisak
Ali glasanje sljedeće godine nije jedini sat koji otkucava kancelaru. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću također povećava pritisak.
Novoizabrani predsjednik je tvrdio da će brzo okončati rat, za koji mnogi u Evropi strahuju da bi mogao rezultirati lošim dogovorom za Ukrajinu.
U utorak će se sastati ministri vanjskih poslova Poljske, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, Trampovim izborima i političkoj budućnosti Evrope.
S obzirom na toliku neizvjesnost oko američke posvećenosti NATO-u i Ukrajini u januaru, razumno je da kancelar najveće evropske ekonomske sile pozove Moskvu i osigura da je centralno mjesto u razgovorima s Rusijom.
Priča se da je Scholz ponovo potvrdio svoju nepokolebljivu podršku Kijevu, upozoravajući Putina da ne može da "računa da će vrijeme biti na njegovoj strani" i pozivajući ga da uđe u ozbiljne pregovore.
Kremlj je također objavio sopstvenu verziju razgovora, okrivljujući za krizu ono što je opisao kao dugogodišnju "agresivnu politiku" NATO-a za koju tvrdi da ignoriše bezbjednost Moskve i prava stanovnika koji govore ruski.
Rusija također nije propustila priliku da udari u Njemačku, okrivljujući za pogoršanje njihovih odnosa "neprijateljski kurs njemačkih vlasti".
Međutim, nije bilo pomena o navodima o sabotaži, cyber napadima i špijunaži za koje Moskvu optužuju pomenuti "neprijateljski" njemački zvaničnici.
Na kraju razgovora, lideri su se dogovorili da ostanu u kontaktu.
Rečeno je da je Scholz razgovarao i sa Volodimirom Zelenskim prije i poslije razgovora.
Daleko od toga da je presretan, Zelenskij je navodno rekao da će taj poziv pomoći ruskom lideru tako što će smanjiti njegovu izolaciju i na kraju održati rat u Ukrajini, navodi Reuters pozivajući se na izvor u uredu predsjednika.
Zabrinutost je razumljiva.
Rusija se nalazi na bojnom polju, a uspjeh Kijeva zavisi od kontinuirane podrške i SAD i Njemačke; obje zemlje čije se vodstvo sada mijenja.
