Njemačka je u ponedjeljak optužila Kinu da je Rusiji pružila pomoć bespilotnim letjelicama u ratu s Ukrajinom koji je počeo u februaru 2022. i uskoro ulazi u svoj 1.000. dan.
"Ovo mora i imat će posljedice", rekla je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock na marginama sastanka Evropske unije (EU) u Briselu.
Dodala je da je rat protiv Ukrajine također napad na slobodu u Evropi i utiče na ključne interese svih evropskih država.
Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) ranije je potvrdila da ispituje naznake da se dronovi proizvode u Kini za ruske ratne napore.
"Primili smo izvještaje od obavještajnih izvora o postojanju fabrike u Kini koja proizvodi dronove koji se isporučuju Rusiji i koriste u ratu protiv Ukrajine", rekao je neimenovani zvaničnik EU.
EEAS, diplomatska ruka unije, trenutno radi na otkrivanju da li postoji direktna saradnja između Kine i Rusije u oblasti vojne opreme. Ako se to potvrdi, mogle bi biti uvedene sankcije.
Prema diplomatama, proizvodnja dronova u Kini je zajednički projekat Rusije, Kine i Irana.
Kina, koja ima partnerstvo "bez ograničenja" s Rusijom, odbacila je optužbe.
"Što se tiče izvoza oružja, Kina je uvijek zauzimala odgovoran stav i nikada nije stranama u sukobu davala smrtonosno oružje", rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian u Pekingu uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU.
On je dodao da Kina strogo kontroliše dronove u vojne svrhe i one koji se mogu koristiti u civilne i vojne svrhe u skladu sa zakonom, navodeći da se Peking nada da određene zemlje i ljudi neće praviti neosnovane spekulacije protiv Kine i da je neće ocrniti bez ikakve činjenične osnove.
