Ove bakterije razvile su otpornost na tretmane antibioticima, što ih čini smrtonosnijima i težima za liječenje.
Milioni ljudi diljem svijeta umiru zbog izravnih bakterijskih infekcija, osobito kada bakterije postanu otporne na antibiotike koji se koriste za njihovo liječenje. Ta otpornost na lijekove čini ih posebno smrtonosnima.
Najnoviji podaci nisu ohrabrujući. Pojava nekoliko vrsta bakterija otpornih na lijekove predstavlja ozbiljan problem za zdravstvene sisteme širom svijeta, posebice u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) bila izravno odgovorna za 1,27 miliona smrtnih slučajeva na globalnoj razini 2019. godine i povezana s ukupno 4,95 miliona smrtnih slučajeva, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Razlika između otpornosti na antibiotike i antimikrobne otpornosti
Ovaj tekst fokusira se na otpornost na antibiotike, ali možda ste čuli za termin antimikrobna otpornost (AMR).
AMR obuhvaća sve vrste mikroorganizama – sitne žive organizme, uključujući bakterije, parazite, viruse i gljivice – koji su se prilagodili kako bi odoljeli standardnim medicinskim tretmanima.
Jednostavnije rečeno, lijekovi više ne djeluju kao prije, a pronalaženje novih učinkovitih lijekova predstavlja izazov. Čak i uobičajene infekcije, poput urinarnih, mogu postati smrtonosne ako se ne liječe.
Kako WHO rangira opasne bakterije
Svjetska zdravstvena organizacija prati i rangira bakterije prema različitim kriterijima, poput stope smrtnosti, učestalosti infekcija, „zdravstvenog tereta“ (bolesti koje ne dovode do smrti), trendova otpornosti, prenosivosti, mogućnosti prevencije i liječenja te dostupnosti novih lijekova u razvoju.
Bakterije dobivaju ocjene po svakom kriteriju, a zatim se rangiraju. Lista za 2024. uključuje dvije desetine prioritetnih patogena.
Osam najopasnijih bakterija:
Klebsiella pneumoniae
Ova bakterija nalazi se u crijevima i stolici. Može uzrokovati upalu pluća, infekcije krvotoka, rane, mjesta kirurških zahvata i meningitis ako uđe u živčani sistem. Često postaje „superbakterija“, otporna na većinu dostupnih lijekova, uključujući karbapeneme i cefalosporine treće generacije.
Escherichia coli (E. coli)
Većina vrsta E. coli je bezopasna, no neke uzrokuju bolesti poput proljeva, urinarnih infekcija, upale pluća i sepse. Otporna je na cefalosporine treće generacije i karbapeneme.
Acinetobacter baumannii
Poznata kao bolnički patogen, često pogađa imunokompromitirane pacijente. Otporna je na karbapeneme.
Mycobacterium tuberculosis (TB)
Uzročnik tuberkuloze, koja je 2023. godine bila odgovorna za smrt 1,25 miliona ljudi. Otporna je na rifampicin, antibiotik ključan za liječenje tuberkuloze.
Salmonella Typhi
Uzrokuje tifus, bolest koja ugrožava život u područjima s lošom higijenom. Otporna je na fluorokinolone.
Vrste Shigella
Ove bakterije uzrokuju proljev, bolove u trbuhu i groznicu. Šire se kontaminiranom hranom, vodom i seksualnim kontaktom. Sve su otpornije na gotovo sve klase antimikrobnih lijekova.
Enterococcus faecium
Ova bakterija, prisutna u crijevnoj flori, može izazvati ozbiljne infekcije izvan crijeva, uključujući urinarne infekcije. Otporna je na vankomicin.
Pseudomonas aeruginosa
Često uzrokuje infekcije krvi, pluća i mokraćnog sistema u bolnicama. Otporna je na više lijekova, uključujući karbapeneme, i predstavlja opasnost za imunokompromitirane pacijente.
