Hrvatska vlada je na sjednici u četvrtak donijela i službenu odluku da se izbori za predsjednika Hrvatske, osmi od samostalnosti, održe u nedjelju 29. decembra, a odluka stupa na snagu 28. novembra, od kada započinju teći rokovi za prikupljanje potpisa za kandidaturu.
"Od dana raspisivanja pa do dana održavanja izbora mora proći najmanje 30 dana i zato je Vlada odredila nedjelju 29. decembar", rekao je hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Da bi se mogli natjecati za Pantovčak i njihovo ime naći na izbornim listićima, kandidati od ponoći 29. novembra imaju 12 dana da prikupe potpise 10.000 punoljetnih građana RH, neovisno stoje li iza njih političke stranke ili su nezavisni.
Po isteku 12 dana za prikupljanje potpisa, DIP ima rok od 48 sati za provjeru potpisa i objavu liste pravovaljanih kandidata. To pak znači da od 13. decembra počinje i službena izborna kampanja, koja može trajati do ponoći 28. decembra, odnosno 24 sata prije održavanja izbora, kada nastupa izborna šutnja.
U subotu i nedjelju, na dan održavanja izbora, zabranjena je bilo kakva promidžba, objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata.
Ako niti jedan kandidat u prvom krugu ne osvoji većinu glasova svih birača koji su glasali, drugi krug s dva kandidata koji su osvojili najviše glasova održat će za dva tjedna, odnosno 12. januara.
"Izbori su 29. decembra jer smo smatrali da je bolje prvi krug održati između Božića i Nove godine, kako bi se drugi krug održao u što mirnijem ozračju, daleko od blagdana", kazao je jučer hrvatski premijer Andrej Plenković objašnjavajući zašto se Vlada između dva datuma (22. i 29. decembra) odlučila za ovaj kasniji.
Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću petogodišnji mandat istječe 18. februara 2025. Ima se pravo kandidirati za još jedan mandat, što je i najavio, a trenutno je još 11 kandidata izrazilo namjeru da se kandidira za funkciju predsjednika te države.
To su nezavisni Dragan Primorac, kojeg podržavaju HDZ i Domovinski pokret, nezavisna Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo!, Branka Lozo u ime nove stranke DOMiNO i Mostov Miro Bulj.
Tu su i pravnik i historičar Tomislav Jonjić, predsjednik Autohtone – HSP Dražen Keleminec, predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, poduzetnik Niko Tokić Kartelo, Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista i bivši predsjednik Sindikata novinara Hrvatske te nezavisna Aurora Weiss.
Osim u Hrvatskoj, hrvatski birači predsjednika birat će i u 50-ak država širom svijeta, prije pet godina birali su ga u njih 47, a novoizabrani predsjednik ili predsjednica stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat, prenosi Hina.
