Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da Donald Tramp, koji je ponovo izabran za američkog predsjednika, sve posmatra iz perspektive "vlasnika agencije za nekretnine".
Njena knjiga "Sloboda. Sjećanja 1954-2021" bit će objavljena 26. novembra, a neke njene dijelove već je objavio njemački list "Die Zeit".
Merkel je u knjizi pisala i o sastanku koji je imala sa tadašnjim američkim predsjednikom Trumpom tokom posjete Washingtonu u martu 2017. godine.
Prisjetila se da ju je Trump dočekao na vratima rukovanjem pred novinarima kada je stigla u Bijelu kuću.
Istakla je da su se i po drugi put pojavili pred novinarima prije sastanka u Ovalnom uredu, ali da je Trump ignorisao zahtjev novinara da se još jednom rukuju.
“Umjesto da samo mirno posmatram šta se dešava, šapnula sam mu da se još jednom rukujemo”, rekla je Merkel ali da Trump nije uopšte reagovao.
Istakla je da joj je Trump tokom sastanka postavljao pitanja o njenom istočnonjemačkom porijeklu i njenom odnosu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Očigledno je bio veoma impresioniran ruskim predsjednikom. Narednih godina imala sam utisak da je bio fasciniran političarima sa autokratskim i diktatorskim osobinama”, napisala je Merkel u knjizi.
Merkel je dodala da nije imala "dobar osjećaj" po povratku u Njemačku.
"Ono što sam naučila iz ovih razgovora je sljedeće: Neće biti saradnje u svijetu koji je povezan s Trumpom. Trump sve vidi iz perspektive vlasnika agencije za nekretnine, što je i radio prije nego što je ušao u politiku. Svaka parcela se prodaje samo jednom. Ako on to ne dobije, neko drugi će. Tako je gledao na svijet. Prema njegovom shvaćanju, sve države su u utrci jedna protiv druge i uspjeh jedne znači neuspjeh druge. Nije vjerovao da se saradnjom može poboljšati svačije blagostanje", rekla je.
Pitanje NATO-a
Merkel je u knjigu uvrstila i dešavanja na samitu NATO-a održanog u Bukureštu 2008. godine, gdje se razgovaralo o tome da li će Ukrajina i Gruzija dobiti status kandidata.
Istakla je u knjizi da je shvatila da zemlje Centralne i Istočne Evrope žele da postanu članice NATO-a što je prije moguće.
"Međutim, istovremeno NATO i njegove države članice morale su ispitati moguće posljedice svakog koraka širenja na sigurnost, stabilnost i funkcionalnost alijanse. Prijem nove članice trebao bi da pruži veću sigurnost ne samo toj zemlji, već i NATO-u", navela je u knjizi.
