Iako alkohol može djelovati na naš um i tijelo odmah nakon što ga popijemo, dugoročni utjecaji koji nastaju usljed redovnog pijenja nisu toliko očiti. Problem nije samo što osjećamo na trenutnom nivou, već koliko se naše tijelo zapravo "truje" u pozadini.
Dr. Catherine Carney iz klinike za odvikavanje Delamere u Cheshireu, je istaknula da mjesec dana apstinencije može donijeti brojne zdravstvene prednosti. Možda bi bilo korisno razmisliti o tom izazovu.
Učinci alkohola na mozak
Alkohol je depresivno sredstvo, što znači da usporava rad našeg mozga, usprkos tome što mnogi ljudi uzimaju alkohol kako bi se opustili i zabavili. Ovaj utjecaj može biti vrlo opasan, jer alkohol ometa naše sposobnosti donošenja odluka i koordinacije pokreta, što povećava rizik od nesreća. Naše tijelo koristi neurotransmitere za prijenos hemijskih signala, a alkohol smanjuje efikasnost ovih signala, usporavajući našu reakciju.
Iako alkohol može potaknuti proizvodnju hormona poput dopamina i serotonina koji poboljšavaju naše raspoloženje u kratkom roku, dugoročno, ovaj učinak može dovesti do opasnih mentalnih problema. Posljedice su osjećaj privremenog "uzleta", koji kasnije dovodi do smanjenih kapaciteta za koncentraciju i opću emocionalnu iscrpljenost.
Kako alkohol utječe na jetru
Jetra je ključna za metabolizam alkohola, a redovno pijenje može ozbiljno oštetiti ovaj organ. Dugotrajno izlaganje alkoholu može izazvati bolesti poput ciroze, hepatitisa i masne jetre. Iako jetra ima nevjerovatnu sposobnost regeneracije, svaki unos alkohola čini štetu koja se postupno nakuplja. Ukoliko pijete previše, vaša jetra neće moći obraditi sav alkohol u krvotoku, što može izazvati ozbiljne dugoročne probleme.
Alkohol u krvi
Alkohol koji unesemo u organizam brzo se širi krvotokom, što može izazvati razne fizičke probleme. Visoke koncentracije alkohola u krvi mogu dovesti do oštećenja mozga i drugih organa, uzrokujući simptome poput mučnine, gubitka kontrole i nesvjestice. Kada razina alkohola u krvi dosegne 0,3-0,4%, može doći do ozbiljnog trovanja koje može ugroziti život.
Pijenje i srce
Prekomjerno konzumiranje alkohola ozbiljno ugrožava srce. Alkohol može povisiti krvni pritisak, uzrokujući nepravilnosti u ritmu srca i, dugoročno, može dovesti do stanja poznatog kao kardiomiopatija, gdje srce gubi sposobnost normalnog pumpanja krvi. Osim toga, alkohol povećava rizik od srčanih bolesti jer može uzrokovati debljanje, čime srce mora raditi jače.
Oštećenje gušterače i bubrega
Alkohol izaziva stvaranje otrovnih tvari u gušterači, što može dovesti do hroničnog pankreatitisa. Oštećenje koje alkohol prouzrokuje u bubrezima smanjuje njihovu sposobnost da efikasno filtriraju krv, a to može uzrokovati ozbiljne probleme s ravnotežom tekućine u tijelu.
Rak
Alkohol je faktor rizika za sedam vrsta raka. Konzumacija alkohola oštećuje ćelije, povećava rizik od raka u usnoj šupljini, jednjaku, grkljanu, jetri, ali i od raka dojke i crijeva. Rak dojke je najčešći tip raka u mnogim zemljama, a alkohol ima značajnu ulogu u njegovom nastanku.
Kosti i mišići
Osobe koje redovno piju alkohol mogu primijetiti gubitak koštane mase, što dovodi do većeg rizika od prijeloma. Također, dugotrajno pijenje smanjuje sposobnost tijela da izgrađuje i održava mišićnu masu, što uzrokuje slabost mišića i njihovo propadanje s vremenom.
Utjecaj na imunološki sistem
Kao da svi prethodni problemi nisu dovoljni, prekomjerno pijenje slabi imunološki sistem, povećavajući rizik od bolesti. Osobe koje redovno piju alkohol sklonije su infekcijama, a teški alkoholizam može ozbiljno oslabiti imunitet već nakon 24 sata.
