niske temperature

Hladno je: Ko mora paziti, a kome ovakvo vrijeme pomaže

Niske temperature zraka i hladan vjetar mogu biti vrlo izazovne za ljude s povišenim krvnim pritiskom i kardiovaskularne bolesnike, ali i druge hronične bolesnike, upozoravaju stručnjaci.

Naime, tokom niskih temperatura zraka dolazi do vazokonstrikcije, odnosno suženja krvnih žila, a to može utjecati na povišenje krvnog pritiska. Zbog toga je kod pacijenata koji lijekovima ne uspijevaju dobro kontrolirati pritisak, kao i kod onih koji boluju od povišenog pritiska, ali još nemaju dijagnozu, potreban dodatni oprez.

Osim toga, zbog suženja krvnih žila dolazi i do većeg opterećenja u radu srca, koje mora puno brže pumpati krv, a to povećava rizik od infarkta.

Zbog toga se osobama s visokim pritiskom i bolestima srca savjetuje da tokom izrazito hladnih dana ne izlaze iz zatvorenog prostora jako rano ujutro ili kasnije navečer, kad su temperature zraka najniže. Sve što morate obaviti u gradu nastojte obaviti sredinom dana.

Tokom izlaska iz kuće primjereno se odjenite (najbolje je odjenuti više slojeva odjeće, kako biste nešto mogli skinuti ako je potrebno) i vodite računa o tome kako se osjećate. Važno je na vrijeme prepoznati moguće simptome infarkta.

Ako se jave bol ili pritisak u prsima, bol ili nelagoda u ramenima, vratu, leđima, vilici ili rukama te kratkoća daha, hladan znoj, mučnina ili povraćanje, kao i vrtoglavica, obavezno se javite ljekaru. Također, vodite računa da ne propuštate redovnu terapiju lijekovima koju vam je prepisao ljekar.

Zanimljivo je da hladno vrijeme može odgovarati osobama s dijabetesom tip 2. Naime, istraživanje koje je 2022. godine predstavljeno na sastanku Evropskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Stockholmu pokazalo je da izlaganje hladnoći može pomoći kod tog tipa dijabetesa, posebno ako hladnoća izaziva drhtavicu. Pokazalo se da drhtanje smanjuje razinu šećera u krvi, pa čak i nivo masnoća natašte, odnosno da kod pretilih osoba može dovesti i do smanjenja krvnog pritiska.

Istraživači su to povezali s tzv. smeđom masti, odnosno metaboličkim sistemskim zagrijavanja tijela koji sagorijeva kalorije. Pretpostavlja se da taj sindrom omogućuje veću učinkovitost inzulina i sprečava taloženje tzv. bijele tjelesne masti koja predstavlja višak kilograma. Ipak, autori ističu kako ne savjetuju namjerno izlaganje hladnoći s ciljem da se reguliraju ti parametri, jer to može dovesti do niza drugih zdravstvenih problema.