Kako je ustavni sud ohladio priču o tzv. medija planu Novalića i ekipe
Skoro tokom cijelog procesa protiv bivšeg premijera Fadila Novalića i drugih optuženih u aferi Respiratori, advokati odbrane su širili teoriju o tzv. medija planu.
Advokati, a to su pričali i optuženi, tvrdili su kako Tužilaštvo BiH ima medija plan koji je dio šire strategije obezglavljivanja Federacije BiH i urušavanja pravnog poretka.
Cilj te (međunarodne) zavjere, prema njima, bio da se FBiH ostavi bez premijera, a to bi kako su govorili, vodili u anarhiju i finansijsku nestabilnost. Novalić je 'smetao' nekim stranim centrima moći i svjetskim ekonomskim institucijama, a naravno i Beogradu i Zagrebu, pa su se svi udružili da ga sruše. Pri tom - Novalić je Bošnjak pa je i to smetalo.
Mediji su, prema ovoj teoriji zavjere, imali svoju posebnu ulogu - prvo razotkriti aferu, dizati paniku, stvarati sliku o kriminalu - a sve bi trebalo rezultirati osuđujućom presudom.
Ovakva teorija zavjere nije zabilježena u jednom sudskom procesu pred pravosudnim institucijama, a što je dodatno šokiralo jeste da se u njeno širenje uključio i osramoćeni sudija Suda BiH Branko Perić.
Sudija koji je svojim čudnim odlukama tokom procesa na sve načine pomagao tada optuženim, danas presuđenim, uporno je tvrdio da postoji neka medijska mafija koja je utjecala na proces. Ironično - proces koji je on vodio kao predsjedavajući Sudskog vijeća.
Sve ove nebuloze, pa i ove Perićeve, advokati Novalića i ekipe koristili su svojom apelacijama pred Ustavnim sudom BiH.
No, Ustavni sud BiH je takve nebuloze odbacio kao potpuno neutemeljene.
"U odnosu na navode apelanata da je negativan publicitet koji je pratio krivični postupak imao utjecaja na sud, Ustavni sud naglašava da, iako su sudovi jedini pozvani donijeti ocjenu o optuženikovoj krivici, oni ipak ne djeluju izolirano, te je stoga prihvatljivo da se o predmetu krivičnih postupaka raspravlja i na drugim mjestima, kao npr. u specijaliziranim publikacijama, dnevnim i drugim novinama ili u javnosti općenito", naveli su u odluci.
U odluci se dalje navodi da apelanti smatraju da je pisanje medija stvorilo sliku da su optuženi unaprijed proglašeni krivim.
Sud to ne smatra.
"Ustavni sud ukazuje da je Sud BiH, razmatrajući iste navode iznesene u žalbi, zaključio da je izostala konkretizacija razloga na osnovu kojih apelanti smatraju da je sud prejudicirao krivicu (vidi tačku 120. ove odluke). Ustavni sud zapaža da ni u apelaciji nisu konkretizirani razlozi iz kojih bi se moglo utvrditi da je pisanje medija zaista imalo utjecaja na odluku suda. Apelanti ukazuju da je sud u odluku 'inkorporirao pismo anesteziologa 'koje se pojavilo u medijima'', ali sud je to pitanje jasno i detaljno obrazložio u osporenim odlukama. Pri tome, Ustavni sud napominje da su dva apelanta ličnosti iz javnopolitičkog života, pa je i zanimanje javnosti za taj slučaj bilo daleko veće, naročito zato što se radilo o pitanju nabavke odgovarajućih respiratora u vrijeme pandemije.
Pri tome, Ustavni sud naglašava da je praćenje takvih postupaka u interesu javnosti, ali to nikako ne znači potpunu slobodu medija, bez kontrole i provjere objavljenih informacija. Što se tiče samog pisanja medija, te raznih navoda koji su iznijeti, Ustavni sud smatra da su apelanti imali i koristili mogućnost da pokrenu odgovarajuće postupke radi zaštite svojih prava pred redovnim sudovima. Međutim, ništa od navedenog ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o konkretnom postupku donijeta osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud prilikom odlučivanja, naročito kada se to pitanje sagleda u kontekstu s već iznesenim zaključcima Ustavnog suda u vezi s pravom na pravičan postupak", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
Onda se Ustavni sud BiH konkretno osvrnuo na famozni 'medija plan'.
"Konačno, u vezi s navodima o ponašanju Tužilaštva apelanti navode da je Tužilaštvo na ročištu za određivanje pritvora najavilo 'medija plan'. Taj 'plan' apelanti dovode u vezu s medijskim izvještajima koji su pratili postupak. Apelanti ukazuju na gostovanje tadašnje glavne tužiteljice u televizijskoj emisiji, kada su apelanti lišeni slobode i kada se odlučivalo o predmetu. Međutim, Ustavni sud primjećuje da glavna tužiteljica nije izjavila bilo šta što bi upućivalo na krivicu apelanata. Također, suprotno navodima apelanata, ona nije ni bilo kakvim konkludentnim radnjama sugerirala krivicu apelanata.
Stoga, Ustavni sud ne može da prihvati takve tvrdnje apelanata. Osim toga, apelanti su naveli da je 'sud pozivao Tužilaštvo, kao stranu u postupku, na profesionalizam'. To je još jedan pokazatelj da je sud koji je donio odluku ostao imun na medijska izvještavanja i eventualni 'medija plan'. Činjenica da je Tužilaštvo na internetskoj stranici objavilo da nalaz vještaka dokazuje da respiratori ne posjeduju minimum potrebnih karakteristika za liječenje u jedinicama intenzivne njege i da je time 'stvorilo strah i dodatnu paniku među građanima' u toku korone nije sama po sebi kršenje pretpostavke nevinosti.
Naime, u tekstu koji je dostupan na internetskoj stranici Tužilaštva ukazuje se na informacije o postupku koji vodi Tužilaštvo i navodi se da je vještak dao nalaz, da se nastavlja rad na predmetu i prikupljaju dokazi.
Komentari apelanata i pozivanje na izvještaj Amnesty Internationala da je Tužilaštvo 'prijetilo svjedocima' nije pitanje pretpostavke nevinosti, već eventualno nekih drugih postupaka pred domaćim nadležnim tijelima. Stoga, Ustavni sud smatra da navedenim postupanjem Tužilaštva apelantima nije prekršena pretpostavka nevinosti", ističe se.
Zanimljivo je da se Ustavni sud osvrnuo i na to da je Ambasada SAD u BiH proglasila tužioce iz predmeta 'herojima mjeseca'.
"Ustavni sud zapaža da apelanti ukazuju na izjave Ambasade SAD u BiH, odnosno proglašenje tužilaca 'herojima mjeseca' kao problematično. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da ne može ispitivati izjave američke diplomatije u Bosni i Hercegovini", zaključio je Ustavni sud BiH.
