Nakon Dragana Čovića i Nermina Nikšića, medijima se obratio premijer RS Radovan Višković, koji je bio u delegaciji SNSD-a na sastanku koalicije.
On je govorio malo otvorenije i otkrio neke detalje na kojima je SNSD insistirao.
"Ja ći prenijeti neke drugačije utiske sa sastanka.
Prvo pitanje, a nije bilo dio dnevnog reda, bile su odluke OHR-a, nametanje nekih odluka.
Želim da ponovim da više nemam dilemu da kad god partneri koji čine vlast pokažu želju i namjeru da se o otvorenim pitanjima dogovora, uvijek se neko nađe da to kvari.
Ne vidim niti jedan razlog, a o tome je govorio i Čović, a slaže se i Nermin, da se neko upliće kada imaju institucije koje mogu donositi odluke. To je smišljeno protiv BiH, je li nekome interes da se BiH brzo kreće ili da se bavimo sami sobom, a da neko ima posla ovdje kako bi bio protektor", rekao je Višković.
On je otkrio da je zbog toga SNSD predložio zaključak koji je prihvatio HDZ, ali nisu stranke Trojke.
"Iz tog razloga smo predložili zaključak da nosioci vlasti u BiH od momenta kada BiH dobije pregovarački status ili datum za pregovore, ne može više niko nametati rješenja osim institucija. Smatramo da je to potvrda ustavnosti i legalanosti, suvereniteta jedne države. Nažalost to nije bilo prihvatljivo strankama Trojke. HDZ nema ništa protiv da to usvoji", naveo je Višković.
On je dalje govorio o zakonu o zaštiti ličnih podataka, kazavši da MUP RS ima neke zamjerke.
"To je 95 ili 98 posto usaglašeno. MUP RS ima dileme na određene članove zakona, ne puno, dva ili tri člana i mi smo predložili i usaglasili da se održi još jedan krug konsultacija da se to riješi".
Govoreći o Planu rasta, istakao je neke stvari koje mu smetaju.
"Poslije toga, je na red došao Plan rasta. Vi znate da je RS u prethodnom Planu rasta bila se izjasnila da je sve prihvatljivo, svih 113 prioreiteta. U međuvremenu su dodali još jedan koji nije bio predmet razmatranja, a to je ukidanje bezvisnog režima za određene zemlje. Nekih 6 zemalja, između ostalog Kina, Azerbejdžan, Turska, Rusija, Bjelorusija… Ovdje se od nas traži da se svaki mjesec ukida bezvizni režim za jednu zemlju. To je političko pitanje i kada politika kaže da to treba, uredu", rekao je.
On je dodao da se pojavilo još nešto što je modificirano od strane EU.
"Sada se ne govori o entitskom glasanju već se traži o stručno i neutralno, da se donose odluke sa bazi struke što nikome ne treba problem.
Međutim, kod Ustavnog suda BiH, tamo imaju određene koraci, neka tri koraka, a iz tih koraka proizilaze određene aktivnost, pa je u prvom koraku rečeno kako bi trebalo do jula mjeseca 2025. da se popune pozicije u Ustavnom sudu. Pa do decembra naredne godine, a ono što mi prigovaramo, navodi se mapa puta vezano za rješavaje statusa stranih sudija.
Mi ne prihvatamo da stoji takva formulacija. Mi želimo da piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnm sudu. Nama je prihvatljivo da se kaže donijet će se novi zakon i da popuna i zakon idu u istom paketu i da bude decembar naredne godine rok. Imamo saglasnot HDZ-a, ostalo je da Trojka to pogleda", naveo je Višković.
Pojašnjavajući prijedlog vezano za OHR, Višković je naveo da to ne znači da bi do dobivanja statusa kandidata, oni prihvatili odluke Schmidta, već bi ostao isti odnos.
