Zgrada Umjetničke galerije BiH jedna je od najljepših građevina u Sarajevu, nalazi se na vrlo atraktivnoj lokaciji, a s njenom unutrašnjošću je još i veoma zanimljiva te privlači veliki broj posjetilaca.
Zgrada u kojoj se nalazi Umjetnička galerija izgrađena je oko 1912. godine, prije Prvog svjetskog rata, kao robna kuća porodice Salom (Ješue i Mojce). Pretpostavlja se da je djelo arhitekte Josipa Vancaša.
Po svojim odlikama, zgrada spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije.
Prošla kroz razne turbulencije
Prošla je kroz sve naredne ratove i doživjela razne turbulencije.
Nakon Drugog svjetskog rata ustupljena je jedan period na korištenje policiji/Udbi, a 1956. godine je definitivno dodijeljena na korištenje Umjetničkoj galeriji BiH čiji je dom sve do danas.
Tokom proteklog rata u BiH bila je poprilično oštećena, ali je funkcionisala sve vrijeme.
Period nakon rata u BiH, u Galeriji je obilježen velikim radovima na sanaciji ratne štete kao i potpunoj rekonstrukciji cijelog objekta uz podršku stranih donatora. Neki od njih su Svjetska banka, Švicarska, Portugal, Njemačka i UN.
Obnovljena je fasada, depo slika, uređen je galerijski prostor koji je obogaćen i novom Švicarskom galerijom na drugom spratu.
"Umjetnička galerija BiH baštini jednu atraktivnu kolekciju švajcarskog umjetnika Ferdinanda Hodlera, Švajcarska vlada i ambasada u BiH su se zbog toga zainteresovali za Galeriju i donirali su sanaciju i adaptaciju zgrade na način da je u potkrovlju napravljena izložbena galerija sa stalnom postavkom koja iz zahvalnosti nosi naziv Švajcarske Republike", govori direktor Umjetničke galerije Strajo Krsmanović za Raport.
Pojašnjava da je Galerija smještena u ovu zgradu zbog atraktivnosti njene lokacije, međutim, ona sa stanovišta unutrašnje funkcionalnosti nije namjenska.
"Našim potrebama nedostaje puno toga, uključujući i pristup invalidnim osobama, nemamo lift, i prilično je teško naći rješenje da se on ugradi s obzirom na njenu konstrukciju. Ali radimo na tome", govori nam Krsmanović.
"Nama je dodijeljena, traje preko 70 godina, služi nam sve te godine, i vidjet ćemo koliko ćemo ostati tu", navodi.
Konstrukcija zgrade
Zgrada ima podrum u kojem se nalazi depo galerije, on nije dovoljno prostran, ali je prilično dobro adaptiran. Ima i klimu, služi ali nije dovoljan za potrebe Galerije, ističe direktor.
U prizemlju se nalazi jedna izložbena sala.
U međuspratu ima prostor u kojem je smještena obimna i stručna biblioteka.
Na prvom spratu su kancelarije i izložbeni prostor, te u potkrovolju, odnosno na drugom spratu nalazi se izložbena galerija sa trajnom postavkom.
Za potrebe Galerije, u zgradi manjka kancelarijskog prostora, ostava, ali uposleni se snalaze.
Zgrada je trenutno u vlasništvu Općine Stari Grad, a uposleni Galerije su korisnici.
Dom najboljih umjetničkih djela
Umjetnička galerija danas čuva preko 6000 umjetničkih djela i to je najbolje što je stvoreno na teritoriji BiH ikad, govori Krsmanović.
"Sadrži narodne zbirke svih naših najboljih umjetnika koji su ovdje ikada stvarali, a to znači od dolaska austrougarske i sve ono najbolje što je djelovalo na teritoriji BiH je zastupljeno u Galeriji BiH jer se nekada sistematično vodila politika otkupa i to je jedan od najvrijednijih trezora koje BiH posjeduje. Taj se trezor više ne može izraditi, umjetnički eksponati nisu za prodaju, a radovi su jedinstveni i neprocjenjivi", pojašnjava Krsmanović.
Galerija bilježi jako dobru posjećenost, potvrđuje.
"Posjećenost je sve bolja i bolja, zadovoljni smo. Radimo u skladu sa našim mogućnostima, aktivni smo na društvenim mrežama. Turisti su dosta zainteresovani, posjećuju galeriju jer je to najbolji način da se upoznaju sa društvom, a to se najbolje radi kroz muzeje i galerije.
Što se tiče građana Sarajeva, imamo programe, radimo sa mladim ljudima, studentima, djecom i što je moguće više sarađujemo sa svima.
Imamo i stručnu biblioteku, na usluzi smo studentima, magistrantima, doktorantima…
Naše kolege iz drugih država, naročito susjednih, nerijetko posuđuju naše slike za svoje izložbe. Postoji saradnja i način na koji se to radi, od transporta, osiguranja itd., i jako lijepo sve funkcioniše", ispričao nam je direktor ove kulturne institucije.
Sanacija unutrašnjosti zgrade
Ova godina je bila turbulentna za Umjetničku galeriju, dodaje Krsmanović.
"Mi izmišljamo neke projekte da povučemo nešto novca, uradili smo dosta na opremanju zgrade, zamijenili smo osvjetljenje, sad idemo na saniranje parketa, uređenja interijera, bavimo se zgradom što je moguće više da je učinimo što funkcionalnijom, ljepšom i boljom."
U Galeriji je uvijek dinamično kad je u pitanju izlagačka djelatnost.
Napominje da je njihov primarni posao briga o fundusu: otkupi, evidentiranje, klasificiranje, establiranje i izlaganje dijela.
"To je naš primarni posao koji javnosti nije vidljiv pa kad nema izložbi misle da se ovdje ništa ne radi, jer izložbe su atraktivne i medijski popraćene, ali mi i dalje radimo na izložbama, gostovanjima po BiH, idemo svuda gdje postoje uslovi za izlaganje. Dosta je dinamično i nadamo se da će nova godina biti još uspješnija", zaključuje direktor Umjetničke galerije Strajo Krsmanović u razgovoru za Raport.
