Analiza atmosfere Venere otkrila je da na tom planetu nikad nije bilo uvjeta za razvoj života, kakav postoji na Zemlji, zaključak je tima naučnika predvođenih Teresom Constantinom sa Sveučilišta Cambridge.
U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Astronomy, Konstantina i njene kolege rekli su da su ispitali kemiju Venerine atmosfere kako bi rasvijetlili sadrži li njena unutrašnjost vodu, piše Guardian.
Analiza atmosfere planeta otkrila je da je unutrašnjost Venere suha, što sugerira da planet nikada nije imao oceane za koje se tradicionalno smatralo da su potrebni za početak života.
"To ne isključuje potpuno bilo kakav život. Isključuje život sličan onom na Zemlji", rekla je Konstantinu.
Pitanje je li Venera ikad bila naseljiva već je dugo tema u znanstvenim krugovima, a među znanstvenicima ima onih koji smatraju da je planet nekada bio mnogo sličniji Zemlji, ali da je prošao kroz efekt staklenika, dok drugi smatraju da je Venera imala uvijek bio negostoljubiv.
Konstantin je izjavio da je u ranom razdoblju, tokom formiranja, Venera bila prekrivena ogromnim morem magme koje bi, ako bi se brzo ohladilo, kondenziralo vodu i stvorilo vodene oceane.
Dodala je da bi proces također zarobio vodu u magmi dok se skrućuje, što znači da bi unutrašnjost planeta bila bogata vodom, a kao rezultat, voda bi bila izbačena tokom vulkanskih erupcija.
Navela je da ako bi se magma sporo hladila, voda bi završila kao para u atmosferi, a prema tom scenariju voda ne bi bila zarobljena u unutrašnjosti planeta.
Istraživački tim zaključio je da nepromjenjiva priroda Venerine atmosfere znači da brzina kojom su tvari izgubljene mora biti jednaka brzini kojom su zamijenjene, pri čemu je stopa kojom su zamijenjene potaknuta vulkanskom aktivnošti.
Međutim, kada je tim analizirao omjer obnovljivih tvari u atmosferi Venere, otkrili su da su vulkanske erupcije bile "suhe".
"Nedostatak vode u vulkanskim emisijama odražava jednako suhu unutrašnjost Venere", rekla je Konstantinou.
Tim naučnika istaknuo je kako ovakvi nalazi nisu u skladu s vjerovanjem da je Venera u prošlosti imala površinske oceane vode, a samim time i klimu koja se tradicionalno smatra pogodnom za život.
Zaključak tima mogao bi uskoro biti ispitan - kasnije ovog desetljeća, NASA bi trebala pokrenuti misiju DaVinci koja će proletjeti pokraj Venere i ispustiti sondu na njezinu površinu.
Konstantinou je rekao da bi rješavanje ovog pitanja moglo pomoći astronomima da suze svoju potragu za nastanjivim planetima izvan našeg sunčevog sustava.
"(Zemlja i Venera) pružaju ovaj prirodni laboratorij koji nam je jako blizu za proučavanje kako se razvija nastanjivost ili nedostatak iste", rekla je Konstantinou.
