Svrzina kuća, ljepotica glavnog grada Bosne i Hercegovine, biser bosanske i bošnjačke stambene kulture orijentalnog tipa, nakon obnove ponovo je otvorila svoja vrata za posjetitelje u novembru ove godine.
Stambeni kompleks Sarajeva star gotovo tri vijeka bio je privremeno zatvoren radi sigurnosti posjetitelja da bi se sanirala krovna konstrukcija, avlijski zidovi i drugi segmenti. Osim krova, urađeno je i tekuće održavanje, krečenje unutrašnjosti kuće, vanjskih zidova kao i fasade cijelog objekta.
Uz čišćenje, preparaciju i restauraciju eksponata, namještena je stalna postavka osvježavajući je određenim tekstilnim eksponatima iz tradicije bošnjačke kulture življenja.
Svrzina kuća sada je čista, miomirisna i vedra kuća okružena ružičnjakom, zelenilom i česmama koje predstavljaju vrelo života.
Svi vi koji je još niste posjetili, u nastavku ovog teksta pročitajte njenu priču nakon koje ćete sigurno poželjeti da jeste. A, nikad nije ni kasno. Svrzina kuća nalazi se na adresi Glođina 8, na Baščaršiji. A radi od ponedjeljka do subote od 10 do 16 sati.
Jedinstven kompleks
Ova kuća je skup više zgrada koje čine jedan jedinstveni kompleks. Građena je etapno, a njen najstariji dio potiče s kraja 18. stoljeća.
Svrzina kuća je tipičan primjer tradicionalne bosanske arhitekture iz osmanskog perioda i kulture stanovanja muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće, kada je privatnost porodičnog života i duha mahale bila izuzetno važna - značila je intimu ali ne i odvojenost od ostatka svijeta.
Izgradila je stara sarajevska porodica Glođo, koja je pripadala višem staležu, ali je ova porodica ostala bez muških nasljednika, te je kuća ženidbenim vezama prešla u posjed, također stare sarajevske porodice Svrzo, koji su bili zemljoposjednici, ali također i učeni ljudi.
Stara sarajevska i begovska porodica Svrzo dala je više članova uleme. Oni su u svim periodima u Sarajevu bili aktivni u političkom i društvenom životu, kao i zastupnici pokreta za kulturnu, vjersku i prosvjetnu autonomiju Bošnjaka.
Posjedovali su velika imanja u gradu i okolini, ali su im 1948. godine nacionalizacijom ona oduzeta. Danas je jedino ostala poznata Svrzina bosanska kuća kao ostatak kulturnog materijalnog naslijeđa.
Osmanska arhitektura
Svrzina kuća sagrađena je od nepečene opeke ćerpiča i drveta. Kuća ima elemente osmanske stambene arhitekture, no ipak se razlikuje od kuća iz drugih krajeva tadašnjeg carstva zbog svoje prilagođenosti podneblju i brdovitom terenu, kakvo je u Sarajevu. Stoga je ona potpuno asimetrična za razliku od simetrije koja je prisutna u ravnijim krajevima.
Kompleks je podijeljen na selamluk - javni dio kuće ili, kako se popularno zove muški dio kuće, i haremluk - porodični, ili popularno, ženski dio kuće.
U haremluku se odvijao normalan porodični život, dok je selamluk služio muškim članovima porodice za primanje gostiju i obavljanje poslova.
Toplina kuće i osjećaj slobode
U svom sastavu ovaj kompleks ima dvije avlije i dvije bašče, kao i dvije vanjske česme sa tekućom vodom.
Kuća je opremljena originalnim predmetima koji su dijelom pripadali porodici od koje je kuća otkupljena, a dijelom iz drugih sličnih kuća iz tog vremena.
Svaki dio kuće je osmišljen na način da pruža slobodu svim članovima porodice, pa je često ograda, odmah uz ulicu bila visoko postavljena u cilju odvajanja privatnog od javnog prostora.
Toplinu i osjećaj prirodne slobode najviše odaje dvorište, koje je obično bilo obloženo oblim kamenom radi lakšeg održavanja.
Tu su šadrvan, fontana ili česma kao osnovni dio higijene prije ulaska u kuću, hajat, prizemlje ili poluprivatni prostor gdje se okupljala familija, te divanhana, prvi sprat koji je bio privatnog karaktera, a korišten je uglavnom za odmor i uživanje čaršijskog vidika ili pogleda u prirodu.
Radovi i sanacije
Kuća je otkupljena od porodice Svrzo, sanirana i otvorena za javnost 60-ih godina prošlog stoljeća.
Nakon opsade Sarajeva, rekonstruisana je i ponovo otvorena 1997. godine.
Tokom 2005. godine izvršena je još jedna rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju.
O Svrzinoj kući snimljen je i 45-minutni film.
Muzejski objekat Svrzina kuća je jedan od najposjećenijih muzeja u Sarajevu, ali u isto vrijeme i jedan od najskupljih objekata za održavanje.
Obzirom na starost samog objekta, kao i eksponata koji su u njemu izloženi, potrebna su ogromna sredstva za održavanje. Muzej u saradnji sa Ministratsvom kulture i sporta Vlade Kantona Sarajevo ulaže značajna sredstva u tom pravcu, ali to nije dovoljno.
U Svrzinoj kući se u ljetnom periodu osim stalne muzejske postavke često mogu pogledati izložbe, koncerti i predstave.
Odlukom Komisije za Očuvanje Nacionalnih spomenika, Svrzina kuća je u novembru 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom.
