Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić obratio se na UN-ovom skupu posvećenom obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja i prevencije genocida povodom 76 godina usvajanja Konvencije o genocidu.
Suljagić se obratio putem video linka.
Na početku govora se osvrnuo na dešavanja u Siriji poručivši da je pomalo slučajno da danas razgovaraju dok su hiljade ljudi oslobođene iz zatvora u Siriji zbog dešavanja u posljednjih 12 godina, ističući posebno žalosnim što se pojedinci ni ne sjećaju vremena kada su bili slobodni.
"Komemoracija i memorializacija igraju ključnu ulogu u odavanju počasti i sjećanju na žrtve kao i u sprečavanju ponavljanja diskriminacijskog nasilja i budućih genocida.
Vjerujem da je povlastica svake grupe preživjelih da odluče kako će se sjećati. Kada obilježavamo, važno je da efikasno biramo šta je vrijedno pamćenja, šta je dakle historija.
Ove inicijative služe kao dirljivi podsjetnici na zločine iz prošlosti i naglašavaju posljedice mržnje i netolerancije, njegujući kulturu sjećanja, obrazovanja i iscjeljenja", kazao je Suljagić.
U kontekstu Srebrenice gdje je više od osam hiljada muškaraca i dječaka Bošnjaka ubijeno u 1995., postoji mnogo napora koje preuzimamo po tom pitanju, istakao je i dodao:
Prvi napor je obrazovanje i podizanje svijesti.
Komemoracije i memorijalizacije podižu svijest o događajima koji su se dogodili i društvenom, političkom i historijskom kontekstu koji je omogućio takve zločine. Oni služe kao obrazovna sredstva, posebno za mlađe generacije, da razumiju težinu takvih zločina i važnost zaštite ljudskih prava i dostojanstva.
Sljedeći napor je lično i kolektivno pamćenje.
Ove inicijative osiguravaju da se lične priče i glasovi žrtava i preživjelih sačuvaju i priznaju. Ovo kolektivno sjećanje postaje snažan dokaz otpornosti zajednica i jača opredjeljenje da se 'nikad više' ne dopuste da se takvi događaji deogode.
Dijalog. Komemoracije mogu potaknuti dijalog priznavanjem patnje i potvrđivanjem iskustava preživjelih. Oni stvaraju prostor za dijalog, razmišljanje i razumijevanje između različitih grupa u zajednici, doprinoseći društvenoj koheziji.
Politika i prevencija. Na širem nivou, memorijalne institucije mogu uticati na politiku promicanjem istraživanja o uzrocima i posljedicama genocida i diskriminacije. Često se zalažu za politike koje jačaju zaštitu ljudskih prava i vladavinu zakona, što je od suštinskog značaja za sprečavanje budućih zločina.
Suljagić je dalje govorio o važnosti memorijalnih institucija posvećenih događajima kao što je masakr u Srebrenici, a na način koji to čine Memorijalni centar i mezarje Srebrenica-Potočari.
"Oni igraju važnu ulogu zbog mogućnosti organizovanja edukativnih programa i izložbi koje informišu lokalne i međunarodne zajednice o masakru i njegovim implikacijama; zatim zbog pružanja dostojanstvenog 'odmorišta' za žrtve, pružanja njihovim porodicama mjesta za tugu i sjećanje."
Suljagić dalje ističe da oni služe kao moćan simbol protiv poricanja i revizionizma, a koji mogu biti posebno pogubni oblici sekundarne viktimizacije i prepreka naporima u liječenju i prevenciji.
Također, dodaje dalje, igraju važnu ulogu u angažovanju sa međunarodnim organizacijama u zalaganju za pravdu i odgovornost, a koje su osnovne komponente preventivnih napora.
"Ukratko, održavajući sjećanje na zločine iz prošlosti i njegujući okruženje obrazovanja i razumijevanja, inicijative za obilježavanje komemoracije i memorijalizacije ne samo da odaju počast onima koji su stradali, već i značajno doprinose izgradnji svijeta koji aktivno radi na sprječavanju sličnih tragedija", naveo je Suljagić.
Istakao je da se u Memorijalnom centru Srebrenica provode razne obrazovne inicijative kako bi se osiguralo da se pouke iz genocida u Srebrenici efikasno prenesu i služe kao preventivna mjera protiv budućih zločina.
Iznio je i nekoliko uvida i konkretnih primjera ovih inicijativa, a to su:
Edukativne radionice: Memorijalni centar provodi radionice namijenjene studentima, edukatorima i društvenim grupama.
Ove radionice često uključuju svjedočenja preživjelih, omogućavajući učesnicima da čuju priče o genocidu iz prve ruke. Ovaj lični angažman podstiče empatiju i razumijevanje u pogledu utjecaja mržnje i nasilja.
Razvoj nastavnog plana i programa: Centar sarađuje sa školama i univerzitetima na izradi obrazovnih programa koji uključuju sveobuhvatne lekcije o genocidu.
Ovo uključuje nastavne materijale koji pružaju historijski kontekst i naglašavaju važnost ljudskih prava i tolerancije.
Obilasci i programi sa vodičem: Memorijalni centar nudi obilaske sa vodičem za studente i posjetioce, koje uključuju detaljno objašnjenje događaja genocida i njegovih implikacija.
Ove ture su osmišljene da promovišu kritičko razmišljanje i diskusiju o temama pravde, pomirenja i odgovornosti budućih generacija.
Digitalni resursi: Centar je razvio digitalne arhive i online resurse kojima nastavnici mogu pristupiti globalno.
Ovi resursi uključuju dokumentarne filmove, intervjue sa preživjelima i interaktivne materijale koji se mogu integrirati u različita obrazovna okruženja, čineći lekcije Srebrenice dostupnim široj publici.
Komemoracijske aktivnosti: Godišnji događaji komemoracije privlače učesnike iz različitih sredina i služe kao platforme za edukaciju.
Ovi događaji uključuju predavanja, kulturne programe i diskusije koji naglašavaju značaj sjećanja i kontinuirani rad na borbi protiv mržnje i diskriminacije.
"Realizacijom ovih edukativnih inicijativa Memorijalni centar Srebrenica ne samo da obilježava sjećanje na žrtve genocida, već se i aktivno uključuje u sprječavanje budućih zločina.
Fokus na obrazovanju i sjećanju osigurava široku razmjenu naučenih lekcija, njegujući kulturu mira i razumijevanja u društvu", zaključio je Suljgić u svom obraćanju.
