U zimskim mjesecima svi smo izloženi povećanoj opasnosti zaraze virusom gripe i svi bismo trebali posvetiti posebnu pažnju prevenciji kako bismo mogućnost obolijevanja sveli na najmanju moguću mjeru. To posebno vrijedi za starije osobe, kronične bolesnike, djecu i trudnice za koje ta bolest može biti puno opasnija nego za ostatak populacije. Dok je za inače zdrave osobe sedam dana mirovanja možda dovoljno da se vrate u formu, osobe oslabljenog imuniteta, bilo zbog starosne dobi ili zbog postojanja drugih bolesti, nerijetko razvijaju komplikacije koje ponekad mogu završiti i fatalno. Primjerice kod starijih osoba često dolazi do razvoja dodatnih bakterijskih infekcija pa tako čak 10 posto starijih osoba oboljelih od gripe ‘zaradi‘ i upalu pluća. Osim toga, kod njih je često prisutna i insuficijencija srca, bubrega ili pluća, a sve to dodatno povećava rizik od komplikacija, ali i smrtnog ishoda. Od svega toga možemo se zaštititi, ali prvo se moramo riješiti mitova o gripi koji su, nažalost, i dalje jako rašireni.
Gripa je samo malo teža prehlada
I prehlada i gripa su respiratorne bolesti uzrokovane virusima, ali uzrokuju ih različiti virusi. Iako im se neki simptomi preklapaju, gripa ni u kom slučaju nije isto što i prehlada. Gripa je ozbiljna bolest koja se pojavljuje naglo, jakog je intenziteta, ima težak tok i veliku mogućnost komplikacija. Simptomi uključuju visoku tjelesnu temperaturu, začepljen nos ili curenje iz nosa, kašalj, umor, bol u mišićima i cijelom tijelu, glavobolju, izmjene drhtavice od zime i vrućeg znoja. Za razliku od prehlade, gripa može dovesti do razvoja ozbiljnih komplikacija, uključujući upalu pluća. To može biti vrlo opasno za rizične skupine, poput male djece, trudnica, osoba starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika. Gripa je naročito često u starijoj populaciji i među kroničnim bolesnicima praćena komplikacijama i smrtnim ishodom, što može biti izravno od gripe ili neizravno jer uslijed gripe dođe do pogoršanja osnovne bolesti, a u starijoj populaciji ima velik broj kroničnih bolesnika bilo da je riječ o srčanim bolesnicima, bubrežnim bolesnicima, dijabetičarima ili nekoj drugoj kroničnoj bolesti. Promjene u imunološkom sistemu koje se javljaju s godinama doprinose povećanoj osjetljivosti starijih osoba na virus gripe. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine od gripe umire oko 650.000 osoba. Treba naglasiti da se većina hospitalizacija i smrtnih slučajeva povezanih s gripom događa upravo u toj dobnoj skupini.
Mlad sam i zdrav, mogu je prehodati
Mnogi se osjećaju tako snažno i dobro da vjeruju da im gripa ne može ništa. Većina će se oporaviti u roku od nekoliko sedmica, ali i među mlađim ljudima ima onih kod kojih se mogu razviti komplikacije, poput infekcije uha i sinusa, upale pluća pa čak i upale srčanog mišića ili mozga. Ipak, u većini slučajeva, ako se zaraze gripom, moguće je da neće biti izloženi riziku od teških i po život opasnih komplikacija. No, mogu izložiti virusu bliske osobe koje su možda u nekoj od rizičnih skupina. Ako ste mladi i zdravi, možda ćete razviti samo blagi oblik gripe, no možete bolest prenijeti nekoj osobi starije životne dobi, trudnici, srčanom bolesniku, osobi koja ima astmu ili neku drugu kroničnu bolest. To su samo neki primjeri ljudi koji imaju veći rizik za razvoj komplikacija povezanih s gripom koje mogu dovesti do hospitalizacije. Imajte na umu da cjepivo protiv gripe ne štiti samo vas, već i vama drage i bliske osobe jer smanjuje rizik da im presete bolest koja za njih može biti kobna.
Gripa uzrokuje samo respiratorne probleme, ne pogađa druge organske sisteme
Pneumonija ili upala pluća je samo jedna od mogućih komplikacija gripe, a može biti uzrokovana ili samim virusom gripe (virusna upala pluća) ili dodatnom bakterijskom infekcijom (sekundarna bakterijska pneumonija). No, tu su i mnoge druge moguće komplikacije za koje gripa može biti okidač, poput upale srčanog mišića, mozga ili mišićnog tkiva, a može doći i do zatajenja više organa. Do toga dolazi zbog toga što virus gripe izaziva upalni odgovor u cijelom tijelu, što može dovesti do zatajenja raznih drugih organa, uključujući i zatajenje bubrega ili respiratornog sistema.
Cjepivo ne pomaže
Rašireno je i pogrešno mišljenje da cjepivo ne koristi jer neke cijepljene osobe ipak obole od gripe. Iako je tačno da cjepivo protiv gripe neće uvijek spriječiti da se osoba zarazi gripom, ono ipak pruža visok stepen imunosti. Naime, ako obolite nakon što ste cijepljeni, vjerojatno ćete imati znatno blaži oblik bolesti nego što biste imali da se niste cijepili.
Od cjepiva protiv gripe možete dobiti gripu
Među raširenijim mitovima o gripi koje navodi Svjetska zdravstvena organizacija je i taj da upravo od cjepiva možete dobiti gripu, što je potpuno pogrešno. Cjepivo protiv gripe napravljeno je od inaktiviranog virusa koji vam ne može prenijeti infekciju. Inaktivirani virusi jednostavno omogućavaju tijelu da razvije antitijela koja su potrebna da se zaštiti od gripe. No, treba imati na umu da je potrebno dvije sedmice da bi cjepivo pružilo zaštitu, odnosno toliko je potrebno da tijelo razvije antitijela. Osjećate li, pak, blagu slabost ili imate blago povišenu temperaturu nakon cijepljenja, to je normalna reakcija na cjepivo koja obično traje samo jedan ili dva dana.
Osobe bez simptoma nisu zarazne
Ni to naravno nije tačno. Inficirane osobe su zarazne od jednog do dva dana prije pojave simptoma do oko pet dana nakon pojave simptoma, a ponekad čak i do 10 dana nakon pojave simptoma. To znači da virus mogu prenijeti i osobe koje su naizgled zdrave. Djeca i osobe oslabljenog imuniteta mogu biti zarazne još duže vrijeme od ostatka populacije.
Ako obolim od gripe, antibiotik mi može pomoći
Gripu uzrokuje virus, a antibiotici su učinkoviti samo protiv bakterijskih infekcija. Uzimanje antibiotika za liječenje gripe je beskorisno, a može biti i štetno jer može doprinijeti razvoju otpornosti na lijekove. Antibiotici se prepisuju samo ako se razviju bakterijske komplikacije uslijed gripe.
Kad čovjek oboli od gripe, treba jesti malo i samo supu
Kad neko oboli od gripe, važno je nastaviti s uravnoteženom prehranom kako bi se tijelu pružila podrška u borbi protiv infekcije. Unos mnogo tekućine je ključan kako bi se izbjegla hidratacija i u tom smislu su juhe dobrodošle, ali ne treba se lišavati ostale hrane jer izgladnjivanje i loša prehrana ne pomažu ozdravljenju i oporavku.
