Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu državnog parlamenta, Albin Muslić uoči sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, govorio je za FTV o Zakonu o državnoj imovini, povećanju plaća izabranim zvaničnicima u jeku ekonomske krize i inflacije, Planu rasta i mnogim drugim temama.
"Pitanje državne imovine je jedno od pitanja koje je otvoreno desetak godina nešto čak i više. Mi u Bosni i Hercegovini predmetni propis trebamo iz jednog prostog razloga što imamo na desetine, na stotine, hiljade blokiranih imovinskih dobara širom Bosne i Hercegovine. Kad kažem blokirane mislim pravno blokirane, ne mogu dobiti svoju upotrebnu funkciju u smislu razvoja jedinica lokalnih samouprava, države uopće.
Pitanje Zakona o državnoj imovini je imao i svoju ustavnu sudsku kontrolu u smislu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u odluci iz 2012. godine jasno definirao put uređenja predmetne oblast na način da se mora donijeti isključivo Zakon o državnoj imovini od strane najvišeg zakonodavnog tijela u Bosni i Hercegovini, a to je Parlamentarna skupština. Međutim od tada do danas ništa se konkretno nije uradilo u smislu da je predmetni propis usvojen. Bilo je to više nekakvih pokušaja da se razriješi predmetno pitanje uključujući i ovaj zadnji pokušaj od strane prijedloga koje je uputilo Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Ipak nažalost zbog jednog složenog načina odlučivanja u okviru Državnog parlamenta kolegij Predstavničkog doma na prošloj sjednici nije prihvatio predmetni prijedlog zakona tako da se neće naći na dnevnom redu", kazao je Muslić.
Na pitanje kada će doći na dnevni red da očekujemo podršku i kada će svi ostali koji su na vlasti shvatiti važnost usvajanja ovog zakona, da se on prije ili kasnije mora usvojiti?
"Kada pitate načelnike, gradonačelnike, ljude koji rade u jedinicama lokalne samouprave, kada pitate privrednike, poduzetnike oni će vam sigurno reći da je predmetni propis potreban kako bi se mogle realizirati brojne investicije u Bosni i Hercegovini. Međutim sa druge strane kada uđete u parlamentarne klupe, kada razgovarate sa kolegama zastupnicima tu su poprilično suprotstavljeni stavovi. Međutim opet vraćam se na početak."
Jesu stavovi suprotstavljeni zbog političkih, ličnih ili stranačkih interesa i na ovaj način stavljeni iznad interesa države i građana?
"Svega tu ima. Mi imamo odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće po slovu Ustava Bosne i Hercegovine. Tako da mi predmetni zakon moramo usvojiti da ispunimo obaveze koju imamo prema građanima Bosne i Hercegovine", navodi Muslić.
Još jedan kamen spoticanja na neki način. Bilo je tu doduše nekih izmjena tehničkih. Međutim ono o čemu se vodi velika polemika je izborni zakon. Na koji način riješiti ovo pitanje, koje je jedno od prioritetnih stavljeno pred našu zemlju?
"Mi moram provesti presude Evropskog suda za ljudska prava to je obaveza Bosne i Hercegovine kao države. Moramo ukloniti svaki oblik diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Ne možemo održati zakonska rješenja koja na bilo koji način promoviraju diskriminaciju, ako to tako možemo reći. Ako imamo dakle zakonska rješenja koja onemogućavaju pojedince da budu kandidati."
Vi kažete moramo, ali to se ne dešava u praksi. Na koji način hajdemo uvjetno reći prisiliti na provedbu tih presuda?
"Imamo tu dva moguća pravca. Jedan i po meni što je ispravno da to riješimo u Državnom Parlamentu, ali tu imamo složene procedure za donošenje zakona što opet mora podrazumijevati i entitetsku većinu i opet prostor za određenu blokadu. Drugi put je da djeluje visoki predstavnik što apsolutno ne želim da se desi.”
Zašto?
"Državni parlament je mjesto gdje se trebaju donositi zakoni. Visoki predstavnik ne bi trebao da regulira i da donosi propise jer što više djeluje visoki predstavnik mi defakto naše ustanove dakle naše institucije jednostavno svodimo."
Nije li to paradoks? Jer se očigledno ne radi o udruženom Parlamentu?
"Apsolutno. Mi trebamo izmijeniti Ustav Bosne i Hercegovine."
Je li realno? Ne možemo da reguliramo evo pitanje zakona, a da onda težimo izmjeni Ustava koje je kompleksnije pitanje, složit ćete se.
"Apsolutno. Tamo nam je potrebna i dvotrećinska većina u Predstavničkom domu. Ali opet moramo se vratiti na početak, a to je 1995. godina. Otkud ovakav ustav Bosne i Hercegovine, kao dio općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Tada je bio cilj da se zaustavi rat."
Šta je sada cilj?
"Očito određenim političkim snagama je cilj da se zadrži takvo stanje i da imamo nefunkcionalnu državu", kazao je Muslić.
