Svrgnuti režim Bashara al-Assada ostavio je Siriju i njenu ekonomiju u ruševinama, pretvorivši je u jazbinu za terorističke organizacije i ilegalne aktivnosti.
Građanski rat u Siriji uzrokovao je velika stradanja i raseljavanja ljudi, devastaciju infrastrukture. Rat i međunarodne sankcije su ugrozili kapital i ekonomske aktivnosti jer su proizvodnja, vanjska trgovina i devizni prihodi pali.
Procjenjuje se da se bruto domaći proizvod (BDP) Sirije prepolovio u periodu 2010. - 2020. i da je ovisnost zemlje o uvezenoj robi porasla, uključujući osnovne prehrambene proizvode, a njena industrijska i poljoprivredna proizvodnja je propala.
Potvrđuju to različiti izvori, poput Svjetske banke, Ujedinjenih nacija, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetskog vijeća za zlato.
U izvještajima ovih izvora se procjenjuje da je BDP Sirije iznosio 37,1 milijardu dolara 2022., 39,5 milijardi dolara 2023. i 29,3 milijarde dolara 2024. godine, što je velika razlika u odnosu na 60 milijardi dolara BDP-a iz 2010. godine, prije početka građanskog rata.
BDP zemlje po glavi stanovnika pao je sa 2.800 dolara u 2010. na 2.100 dolara u 2022. i 2023. godini, a procjenjuje se da će do kraja godine pasti na 1.600 dolara.
Istovremeno, prihodi svrgnutog režima su realno pali za 35 posto u odnosu na prethodnu godinu i 85 posto u odnosu na period prije građanskog rata.
Pad proizvodnje nafte, izvoza
Sirija je bila najveći izvoznik nafte u istočnom Mediteranu, a izgubila je tu poziciju tokom građanskog rata jer su proizvodnja i izvoz pali nakon što su nerežimske snage zauzele naftom bogate regije. Proizvodnja nafte u Siriji od 383.000 barela dnevno prije građanskog rata pala je na 90.000 barela dnevno prošle godine.
Sirija je imala vanjskotrgovinski deficit između sedam i deset milijardi dolara godišnje od 2007. do 2011. godine, ali je vanjska trgovina zemlje brzo opala zbog rata i međunarodnih sankcija. Obim vanjske trgovine Sirije pao je sa 29 milijardi dolara u 2010. na četiri milijarde dolara u 2023. godini.
Sirija je prošle godine zauzela 176. mjesto u svijetu sa izvozom od 650 miliona dolara i 163. mjesto u svijetu sa uvozom od 3,4 milijarde dolara.
Brzo rastuća populacija Sirije dostigla je 22 miliona u periodu 1990-2011, a nedavne procjene pokazuju da broj stanovnika iznosi te zemlje trenutno iznosi 18,5 miliona.
Građanski rat je poremetio i tržište rada u Siriji, a procjenjuje se da stopa nezaposlenosti u toj zemlji iznosi 57 posto.
Devalvacija valute, porast inflacije
Sirijska funta je devalvirala 270 puta u odnosu na američki dolar u periodu 2011-2023., što je dodatno podstaklo inflaciju, koja je dostigla stopu od 64 posto 2022. i 141 posto 2023. godine. Projekcije inflacije pokazuju da će do kraja ove godine iznositi 95,1 posto, 69,4 posto u 2025. godini.
Sirija je nekada bila jedna od istaknutih zemalja na Bliskom istoku po rezervama zlata i nafte, sa procijenjenim rezervama zlata od 25,8 tona u 2011. godini. Iako se procjenjuje da je ta brojka ostala relativno ista nakon građanskog rata i pada režima, nema pouzdanih podataka o deviznim rezervama te zemlje.
Najveća naftna i gasna polja u Siriji okupirala je teroristička organizacija PKK/YPG. Procjenjuje se da organizacije koje djeluju u područjima bogatim plinom i naftom, koja su koncentrirana na sjeveroistoku zemlje, izvlače najmanje 150.000 barela dnevno.
Uprkos Cezarovom zakonu koji je SAD nametnuo Siriji, a kojim je Assad sankcionisan za ratne zločine nad Sirijcima, teroristička organizacija PKK/YPG je navodno prodala većinu svoje sirove i prerađene nafte Assadovom režimu i na sjever Iraka. Procjenjuje se da se radi o prihodu od 1,2 milijarde dolara.
Prije građanskog rata, Sirija je bila jedno od najdinamičnijih tržišta na Bliskom istoku, a koraci ka tranziciji ka slobodnoj tržišnoj ekonomiji i rastućim rezervama nafte pokrenuli su brzi rast ekonomije, stvarajući poslovne prilike za strane firme i investicije. Međutim, rat je odgodio direktna strana ulaganja.
Sirija ima 11 sigurnih zona, a u tim određenim zonama stranci mogu osnivati kompanije i projekte u skladu sa poticajima i petogodišnjim poreskim olakšicama.
Težak udar na poljoprivredu
Kao i svi sektori, ratom u Siriji pogođena je teško i poljoprivreda jer je stopa obrađene zemlje pala za 25 posto u odnosu na period prije građanskog rata. Svjetska banka je saopćila da sirijski poljoprivrednici sve teže imaju pristup sjemenu, đubrivu, gorivu i rezervnim dijelovima za mašine, što je rezultiralo smanjenjem poljoprivredne proizvodnje.
Sirija je postala glavni proizvođač i prodavač lijeka Captagon, koji izaziva veliku ovisnost, a riječ je o nazivu za zabranjeni psihostimulans fenetillin. Teroristička organizacija PKK/YPG ima veliki udio u ovoj proizvodnji.
Svjetska banka je također saopćila da se procjenjuje da je posao s drogom donio prihod od oko 5,6 milijardi dolara u periodu 2020-2023., a oni koji su uključeni u prodaju Captagona inkasirali su 1,8 milijardi dolara godišnje.
