Plijesan, vrsta gljivica, uspijeva u vlažnim područjima poput podruma, kupaonica ili na staroj hrani. Izloženost plijesni, bilo udisanjem spora ili dodirom, može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući neurološke simptome.
Plijesan može utjecati na mozak i nervni sistem na različite načine, od blagih glavobolja do ozbiljnih stanja poput gubitka pamćenja ili poteškoća s hodanjem.
Osobito su ranjive grupe djeca, starije osobe, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom.
Kako plijesan utječe na nervni sistem?
Studija iz 2020. je identificirala dva glavna načina na koja plijesan može izazvati neurološke simptome:
- direktne infekcije – određene vrste plijesni, poput Cladophialophora bantiana, mogu zaraziti mozak i leđnu moždinu, što dovodi do rijetkih, ali opasnih infekcija centralnog nervnog sistema
- mikotoksini – neke vrste plijesni ispuštaju toksične tvari poznate kao mikotoksini, koje mogu oštetiti nervni sistem i ometati funkciju mozga; ovi toksini mogu poremetiti komunikacijske puteve u mozgu, uzrokujući glavobolje, probleme s pamćenjem i promjene raspoloženja.
Dodatno, istraživanje na životinjama iz 2021. je pokazalo da udisanje plijesni može potaknuti imunološki odgovor koji rezultira problemima s pamćenjem, simptomima anksioznosti i drugim neurološkim učincima.
Neurološki simptomi izloženosti plijesni
Izloženost plijesni može uzrokovati širok raspon neuroloških simptoma koji ovise o zdravlju osobe, postojećim stanjima i stepenu izloženosti. Najčešći simptomi uključuju sljedeće:
- glavobolje – često su tupe ili s osjećajem pritiska i mogu nalikovati migrenama, ponekad praćene mučninom ili osjetljivošću na svjetlo i zvuk
- napadi – izloženost plijesni, osobito kod infekcija centralnog nervnog sistema, može poremetiti moždanu aktivnost i uzrokovati napade, koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć
- mentalna magla – poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i jasnoćom razmišljanja, često opisane kao “mentalna magla”, mogu nastati zbog mikotoksina koji ometaju funkciju mozga
- emocionalni problemi – anksioznost, depresija, razdražljivost i nagle promjene raspoloženja mogu se javiti zbog utjecaja toksina plijesni na hemijske procese u mozgu koji reguliraju emocije
- bolni sindromi – upala izazvana plijesni može uzrokovati bolove u zglobovima i mišićima te pridonijeti stanjima poput fibromialgije ili kompleksnog regionalnog bolnog sindroma
- poremećaji kretanja – drhtanje, tremor, poteškoće s hodanjem i koordinacijom mogu biti posljedica oštećenja mozga ili nervnog sistema uzrokovanog mikotoksinima
- problemi s ravnotežom – izloženost plijesni može narušiti ravnotežu i finu motoriku, što otežava svakodnevne zadatke ili kretanje
- delirij – teška zbunjenost ili dezorijentacija, potencijalno povezana s imunološkim odgovorom na plijesan, zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Kada se obratiti ljekaru?
Ako primijetite uporne neurološke simptome poput glavobolja, problema s pamćenjem, napada ili poteškoća u kretanju, obratite se ljekaru što je prije moguće. Čak i ako niste sigurni je li plijesan uzrok, ljekar može testirati izloženost i preporučiti odgovarajuće tretmane.
