Solarna sonda Parker, najbrži objekt ikada koju su izgradili ljudi, proletjet će na Badnjak nevjerojatnom brzinom od 700.000 kilometara na sat, prolazeći na udaljenosti od samo 6,1 miliona kilometara od površine Sunca.
Sonda će ući u koronu, superzagrijanu vanjsku atmosferu Sunca, koja se vidi s Zemlje kao svijetle niti tokom potpune pomrčine Sunca. Očekuje se da će prednji dio sonde doseći temperaturu od čak 1.400°C. Naučnici s nestrpljenjem čekaju signal koji bi trebao stići na Zemlju 27. decembra kako bi potvrdio da je sonda preživjela ekstremne uvjete.
'To je moje dijete', izjavila je za Sky News Yanping Guo, menadžerica za dizajn i navigaciju misije. 'Sigurna sam da ćemo dobiti dobre vijesti i nove podatke od sonde.'
Historijska misija i njen cilj
Parkerova sonda lansirana je u augustu 2018. i od tada se spiralno približava Suncu. Ovo je njezina 22. orbita, a ujedno i najbliža kojoj će ikada doći. Cilj misije je prikupiti podatke koji će pomoći naučnicima da razumiju složene procese u Sunčevoj atmosferi i magnetskom polju.
Tim istraživača s Imperial Collegea u Londonu već je analizirao podatke iz prethodne orbite i otkrio nagle promjene u magnetskom polju Sunca, koje generiraju solarni vjetar brzinom od milion milja na sat.
Profesor Tim Horbury, koji vodi istraživanje, ističe važnost tih podataka: 'Solarni vjetar stvara auroru na Zemlji, ali također predstavlja prijetnju. Može naštetiti astronautima, onesposobiti satelite i uzrokovati poremećaje na Zemlji, primjerice u elektroenergetskoj mreži.'
Razumijevanje procesa koji oblikuju solarni vjetar moglo bi dugoročno omogućiti bolje prognoze njegovih učinaka na Zemlju, što je ključno za zaštitu tehnologije i ljudskih aktivnosti u svemiru i na površini planeta.
Izazovi koji traju desetljećima
Ideja o misiji koja bi se približila Suncu potekla je još 1958., ali tek u 21. stoljeću inženjeri su razvili tehnologiju sposobnu izdržati ekstremne uvjete u blizini Sunca. Ključni element sonde je masivni toplinski štit koji štiti njezine osjetljive instrumente od intenzivne topline i zračenja.
'Imam nevjerojatnu sreću što sam svjedok trenutka kada ova misija napokon leti, omogućujući nam da provodimo nauku o kojoj smo sanjali desetljećima', rekao je profesor Horbury.
Osim naučnih otkrića, ističe se i tehnički uspjeh ove misije. 'Nauka je fantastična, ali inžinjerski podvig je nevjerojatan. To je iznimno neprijateljsko okruženje za putovanje.'
