Danska vlada najavila je značajno povećanje izdvajanja za odbranu Grenlanda, nekoliko sati nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ponovio svoju želju za kupnjom tog arktičkog teritorija.
Danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen izjavio je da paket povećanja iznosi "dvocifreni milijardski iznos" u krunama, odnosno najmanje 1,5 milijardi dolara (1,2 milijarde funti).
Tajming u kojem se sve događa opisao je kao "ironiju sudbine", piše BBC. Trump je u ponedjeljak izjavio kako su vlasništvo i kontrola nad ovim golemim otokom "apsolutna potreba" za Sjedinjene Američke Države.
Grenland, autonomna teritorija pod danskom upravom, dom je značajnog američkog svemirskog objekta i strateški je važan za SAD jer se nalazi na najkraćem putu između Sjeverne Amerike i Evrope. Osim toga, Grenland posjeduje velike mineralne rezerve.
Poulsen je naglasio kako će paket omogućiti nabavu dva nova inspekcijska broda, dva nova bespilotna aviona dugog dometa te formiranje dva dodatna tima za zaprege sa psima.
Paket također uključuje financiranje za povećanje osoblja u Arktičkom zapovjedništvu u glavnom gradu Nuuku te modernizaciju jedne od tri glavna grenlandska civilna aerodroma kako bi mogli primati nadzvučne borbene avione F-35.
"Nismo dovoljno ulagali u Arktik godinama; sada planiramo snažniju prisutnost", izjavio je ministar odbrane.
Iako nije otkrio tačan iznos paketa, danski mediji procjenjuju da bi mogao iznositi između 12 i 15 milijardi kruna.
Objava je uslijedila dan nakon što je Trump na svojoj platformi Truth Social napisao: "Za potrebe nacionalne sigurnosti i slobode u cijelom svijetu, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna potreba."
Grenlandski premijer Múte Bourup Egede odgovorio je na Trumpove komentare poručivši kako "Grenland nije na prodaju".
Ipak, dodao je da Grenlanđani trebaju ostati otvoreni za saradnju i trgovinu, posebice sa susjedima. Analitičari smatraju kako se o ovom danskom planu raspravlja već duže vrijeme te da ga ne treba gledati isključivo kao odgovor na Trumpove izjave.
Dosad je Danska bila prilično spora u proširivanju svojih vojnih kapaciteta na Grenlandu, kažu stručnjaci. No, ako zemlja ne bude u stanju zaštititi vode oko teritorija od potencijalnih kineskih i ruskih prijetnji, pritisci SAD za većom kontrolom vjerojatno će rasti.
Bojnik Steen Kjærgaard s Danske odbrambene akademije sugerira kako je Trumpov cilj možda bio upravo potaknuti Dansku na takav potez.
"Vjerojatno je da će Trumpov obnovljeni fokus na potrebu za zračnom i pomorskom kontrolom oko Grenlanda, kao i unutrašnji razvoj događaja na Grenlandu – gdje neki izražavaju želju za bližim odnosima sa SAD – pridonijeti ovim promjenama. Novi međunarodni aerodrom u Nuuku upravo je otvoren", izjavio je za BBC.
"Mislim da je Trump lukav… On tjera Dansku da prioritizira svoje arktičke vojne sposobnosti dižući glas", dodao je, referirajući se na veliku ovisnost Grenlanda o danskim subvencijama.
Trumpov prijedlog iz 2019. o kupnji Grenlanda, najvećeg otoka na svijetu, izazvao je slične burne reakcije tadašnjih čelnika.
U to je vrijeme danska premijerka Mette Frederiksen nazvala ideju "apsurdnom", što je potaknulo Trumpa da otkaže planirano službeno putovanje u Dansku.
Trump, međutim, nije prvi američki predsjednik koji je predložio kupnju Grenlanda. Ideja se prvi put pojavila još tokom 1860-ih, za mandata predsjednika Andrewa Johnsona.
