Najpoznatiji svjetski prorok Nostradamus, pravog imena Michel de Nostredame, rodio se 14. decembra 1503. godine u gradiću Saint Remy de Provence u francuskoj pokrajini Provansi. Njegova knjiga „Proročanstva“ izdana je u milione primjeraka i najpoznatija je knjiga proročanstava ikad štampana.
Roditelji - otac Jaume i majka Reyniere de Saint Remy, prešli su s judaizma na katoličanstvo kada je Nostradamus imao devet godina.
Bio je najstariji od petero braće, no prema nekim izvorima braće je bilo sedam ili osam. Za Nostradamusovo školovanje bio je zadužen djed Jean, otac Nostradamusove majke.
Djed je bio doktor dobro upućen u tajne ljekovitog bilja, te je unuka podučavao grčkom, latinskom i hebrejskom jeziku kao i matematici i astrologiji. Nakon djedove smrti roditelji su Nostradamusa poslali na školovanje u Avignon. Tada se počeo zanimati za astrologiju. Godine 1522. poslali su ga na studij medicine u Montpellier gdje je nakon tri godine dobio doktorsku licencu te je počeo putovati po zabačenim dijelovima Francuske kako bi pomogao oboljelima od kuge.
Oko 1534. godine Nostradamus je oženio lijepu djevojku o kojoj ne postoje nikakve informacije. U braku su im se rodili kćerka i sin, no sreća nije dugo trajala. Epidemija kuge zahvatila je gradić Agen u kojem su živjeli te su djeca i supruga preminuli od opake bolesti.
Oporuku je napisao 17. juna 1566., a 1. jula pozvao je svećenika da mu da posljednju pomast. Slugi je rekao kako ga idućeg jutra neće više vidjeti živog. Umro je 2. jula. Sahranjen je uspravno u zidu crkve u Salonu.
Praznovjerni vojnici oskvrnuli su njegov grob pa su sačuvani Nostradamusovi ostaci preseljeni u drugu crkvu u Salonu, crkvi Saint Laurent, gdje se mogu vidjeti njegov grob i portret.
Proročanstvima se počeo baviti 1550. godine kada je objavio prvi knjigu Almanah koja je postala njegovo najpopularnije djelo. Glavni izvor iz kojeg je crpio svoja proročanstva bila je knjiga De mysteriis Aegyptiorum.
Pisao je u stihovima na dvosmislen način i upotrebljavao francuske, provansalske, talijanske i grčke riječi. Za pisanje na taj način imao je dva dobra razloga. Postojala je opasnost da ga Crkva proglasi vještcem, a i nije želio da za proročanstva znaju oni koji su neupućeni. Proročanstva, iako nedovršena, ugledala su svjetlo dana.
Neki izvori tvrde da je inspiraciju dobivao meditirajući, a ponekad i pod utjecajem slabijih halucinogena. Tokom meditacije najviše se koncentrirao na vodu ili vatru.
