Microsoft je 2023. zaključio preuzimanje tvrtke Activision Blizzard za 69 milijardi dolara, čime je postao treća najveća gaming kompanija na svijetu. Bila je to najveća gejming akvizicija u historiji.
Sa sjedištem u Santa Monici u Kaliforniji, tvrtka Activision Blizzard najpoznatija je po svojim popularnim franšizama, uključujući Call of Duty, Diablo, Overwatch, World of Warcraft i Candy Crush Saga. Tvrtka je dospjela na naslovnice medija nakon pritužbi na uvjete rada i akviziciju Microsofta. Popisali smo sve što trebate znati o stvaranju Activision Blizzarda, njegovim uspjesima i mnogim kontroverzama koje su ga pratile.
Activision Blizzard nastao je 2008. godine spajanjem dviju tvrtki – Activisiona i Vivendi Gamesa. Activision, osnovan 1979., bio je prvi neovisni izdavač videoigara, a Blizzard Entertainment, podružnica Vivendi Gamesa, bio je poznat po uspješnim serijalima poput Diabla i Warcrafta.
Nakon spajanja većina podružnica Vivendi Gamesa je zatvorena te su Blizzard Entertainment i njegovi naslovi prešli pod novoosnovani Activision Blizzard. Tvrtka je u idućim godinama razvila hit igre koje su privukle milijune igrača širom svijeta.
Jedan od značajnih trenutaka za nju bio je desetogodišnji ugovor vrijedan 500 miliona dolara s Bungiejem za razvoj franšize Destiny. Iako je suradnja završila ranije, 2019. godine, Bungie je zadržao prava na njeno izdavanje.
Kontroverze i optužbe
Unatoč uspjehu, Activision Blizzard se našao pod povećalom zbog optužbi za loše radne uvjete. Savezna država Kalifornija podnijela je 2022. godine tužbu protiv tvrtke, navodeći široko rasprostranjeno uznemiravanje žena zaposlenih u tvrtki i 'toksičnu kulturu bratstva'.
Više od 1000 zaposlenika potpisalo je peticiju kojom su tražili ostavku izvršnog direktora Bobbyja Koticka, a lideri industrije, poput Jima Ryana (PlayStation) i Phila Spencera (Xbox), kritizirali su tvrtku.
U konačnici, tužba je 2023. godine riješena nagodbom od 54 miliona dolara, kojom su odbačene optužbe za seksualno uznemiravanje, a Kotick je oslobođen svih optužbi.
Microsoftovo preuzimanje
Preuzimanje Activision Blizzarda najveće je u povijesti gejming industrije. Microsoft je u trenutku najave akvizicije izjavio da su Activisionove franšize ključne za razvoj metaverzuma. Izvršni direktor Microsofta, Satya Nadella, opisao je metaverzum kao 'zajednicu identiteta i sadržaja dostupnih na svim uređajima'.
Kako bi umirio regulatorne zabrinutosti, Microsoft je 2023. sklopio obvezujući desetogodišnji ugovor sa Sonyjem da bi franšiza Call of Duty ostala dostupna na konzolama PlayStation. Unatoč pravnim izazovima američke Federalne trgovinske komisije (FTC) i europskih regulatora, akvizicija je odobrena.
Nakon završetka preuzimanja, Microsoft je postao vlasnik Activisionovih oko 10.000 zaposlenika te bogatog portfelja igara, uključujući serijale Overwatch, Diablo i Candy Crush Saga.
Kupnja Activision Blizzarda treća je Microsoftova akvizicija neke tvrtke za videoigre nakon Mojanga, proizvođača Minecrafta 2014. godine za 2,5 milijardi dolara, i ZeniMax Medije, matične tvrtke Bethesda Softworksa, kupljene 2021. za 7,5 milijardi dolara.
Preuzimanje Activision Blizzarda dogodilo se u vrijeme u kojem se gejming industrija suočila s izazovima povratka na pretpandemijske razine prihoda. Nakon rekordnog rasta tijekom lockdowna, prodaja videoigara je pala, baze igrača se smanjile, a konkurencije je sve više.
Unatoč povećanju prihoda Xboxova odjela za 61 posto do januara 2024., Microsoft je krenuo s masovnim otpuštanjima. U rujnu 2024. godine kompanija je otpustila 1900 radnika u Activisionu, Xboxu i Zenimaksu, a pritom je Activision Blizzard bio najviše pogođen. Kako piše Business Insider, tvrtke u cijelom sektoru prilagođavaju se postpandemijskoj situaciji, u kojoj se eksplozivan rast igranja videoigara tijekom karantene vratio na razine prije pandemije.
