Od svog nastanka automobil je simbolizirao slobodu na točkovima i osobno utočište za vozača. Ali u digitalnom dobu, taj nekoć privatni prostor pretvorio se u alat za nadzor trećih strana, jer automobili prate svoje vozače u mjeri u kojoj većina ljudi nikada ne bi ni posumnjala.
To je postalo još očitije nakon što je policija iskoristila podatke koje je prikupila Tesla kako bi saznala više o eksploziji Cybetrucka koja se dogodila 1. januara ispred hotela Trump u Las Vegasu.
"Moram posebno zahvaliti Elonu Musku", rekao je šerif gradske policije Las Vegasa Kevin McMahill na konferenciji za novinare. "Dao nam je dosta dodatnih informacija." Te informacije su uključivale gdje je automobil bio, kako je stigao od Colorado Springsa do Las Vegasa i više detalja.
Za Davida Choffnesa s Instituta za kibernetičku sigurnost i privatnost pri Univerzitetu Northeastern ovo je doista pokazatelj koliko su građani pod svakodnevnim nadzorom. "Ovo otkriva vrstu sveobuhvatnog nadzora koji se događa… Kada se nešto loše dogodi, to je od pomoći, ali to je i dvosjekli mač. Kompanije koje prikupljaju te podatke mogu ih zloupotrijebiti", rekao je Choffnes za Newser.
U posljednje vrijeme otkriveno je još mnogo slučajeva u kojima su auti "špijunirali" vlasnike. General Motors je prestao dijeliti podatke o potrošačima s firmama LexisNexis i Verisk nakon što su izvještaji istaknuli koliko su ti podaci detaljni i kako su u nekim slučajevima doveli do plaćanja viših premija osiguranja za vlasnike.
U maju 2024. pojavio se izvještaj u kojem se kaže da je od 14 proizvođača automobila samo pet zahtijevalo sudski nalog kada je policija tražila podatke o lokaciji automobila. Prije samo mjesec dana, sigurnosni propust otkrio je da su GPS podatci, status vozila i još mnogo drugih podataka o 800.000 vlasnika Volkswagena bili toga dostupni na internetu gotovo svima.
No automobilske firme ne prikupljaju samo GPS podatke. Na američkoj Kijinoj web stranici u dijelu "politika privatnosti" stoji da firma može prikupljati osobne podatke: „Ova kategorija može uključivati broj socijalnog osiguranja, vozačku dozvolu, osobnu iskaznicu ili broj pasoša, prijavu na račun, broj financijskog računa, debitne kartice ili kreditne kartice u kombinaciji s bilo kojim potrebnim sigurnosnim ili pristupnim kodom, lozinkom ili vjerodajnicama koje omogućuju pristup računu, preciznu geolokaciju, rasno ili etničko podrijetlo, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, genetske podatke, jedinstvene biometrijske informacije, državljanstvo ili imigracijski status, sadržaj određene pošte, e-pošte i tekstualnih poruka, informacije o zdravlju, seksualnom životu ili seksualnoj orijentaciji”.
No mnoge velike marke koriste istu taktiku u SAD.
Volvo, na primjer, također navodi u svojoj "politici privatnosti" da prikuplja "osjetljive osobne podatke", što definira na sljedeći način: „Osobni podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili filozofska uvjerenja ili sindikalno članstvo te obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije fizičke osobe, podataka o zdravlju ili podataka koji se odnose na seksualni život ili seksualnu orijentaciju.”
Slične probleme imaju i kupci drugih automobila u SAD-.
Fondacija Mozilla analizirala je 25 marki automobila i svima dala oznaku upozorenja "Privatnost nije uključena jer ne poštuju i ne štite privatnost svojih kupaca". Iako se sve ovo odnosi na aute i kupce u SAD, ipak bi i vlasnike auta u Evropi trebalo natjerati da dvaput razmisle prije nego što pritisnu "OK", "Accept" ili "Prihvaćam" na zaslonu infotainment sistema automobila, kada se na njemu postavlja pitanje o prikupljanju osobnih podataka.
