Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) objavile su izvještaj koji rangira najčešće virusne bolesti koje se prenose hranom, s ciljem da ukažu na ozbiljnost bolesti koje mogu imati fatalne posljedice.
Prema izvještaju, norovirus je vodeći uzrok bolesti koje se prenose hranom.
Ogroman broj slučajeva
Ovaj virus je izuzetno zarazan, a prenos se može dogoditi i u situacijama kada je nivo kontaminacije hrane vrlo nizak.
Norovirus izaziva simptome kao što su dijareja, povraćanje, bolovi u stomaku i povišena tjelesna temperatura. Procjene WHO-a pokazuju da norovirus godišnje izaziva 125 miliona slučajeva i 35.000 smrtnih slučajeva širom svijeta.
U Sjedinjenim Američkim Državama, norovirus je odgovoran za 58 procenata svih bolesti koje se prenose hranom.
Najčešće kontaminirani proizvodi koji se dovode u vezu sa norovirusom su hrana spremna za jelo, smrznuto bobičasto voće i školjke.
Drugi virus na listi je hepatitis A, koji godišnje izaziva oko 14 miliona slučajeva i 28.000 smrti.
Prenosi se kroz kontaminiranu hranu. Najčešći izvor su školjke, smrznuto bobičasto voće i hrana spremna za jelo. Vakcinacija smanjuje broj oboljelih u razvijenim zemljama. Međutim, virus i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Na trećem mjestu je hepatitis E, virus koji je specifičan jer se prenosi sa životinja na ljude.
Ozbiljni problemi
Hepatitis E može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući cirozu jetre i neurološke smetnje.
Postoje i drugi virusi koji mogu izazvati bolesti koje se prenose hranom, a uključuju astrovirus (virus koji može izazvati gastroenteritis, odnosno upalu želuca i crijeva), sapovirus (sličan norovirusu), enterovirus, crijevni adenovirus (virus koji inficira ljudski probavni sistem) i rotavirus, koji imaju manje poznate mehanizme prenosa i kontaminacije, prenosi 24sata.hr.
Međutim, za ove viruse trenutno nema dovoljno podataka o učestalosti prenošenja hranom. Iako nisu tako prepoznatljivi, mogu također imati ozbiljne poslejdice po zdravlje ljudi.
Izveštaj takođe ukazuje na potrebu za poboljšanjem globalnog nadzora i bolje koordinacije između zemalja kako bi se smanjio rizik od širenja ovih bolesti.
Stručnjaci preporučuju bolju obuku u otkrivanju virusa u hrani i životnoj sredini, što može pomoći u ranom otkrivanju kontaminiranih proizvoda i prevenciji širenja bolesti.
