Raport otkriva

Šokantni detalji o bandi braće Ćulum: Djevojke s ‘geko’ tetovažom bez pasoša prelazile granicu. Arminova djevojka u vagini prenosila novac

Djevojke koje bi odbile 'mušterije' bile bi pretučene, jednu su Sadini ljudi izboli nožem, jedva je preživjela

Prije nekoliko dana Sud Bosne i Hercegovine je produžio pritvor za još tri mjeseca Arminu Ćulumu zvanom Boki, njegovom sinu Alenu Leonu Ćulumu, zatim Justinu Dargelu, Danilu Željku Kataniću i Endrini Tankošić.

Oni su uhapšeni u oktobru prošle godine zbog više krivičnih djela koja se odnose na organizirani kriminal, navođenje na prostituciju, trgovinu ljudima.

Kompleksna istraga

Raport je imao uvid u Rješenje Suda BiH o produženju pritvora ovoj grupi iz kojeg se vidi da je ovo jedna od kompleksnijih i složenijih istraga Tužilaštva BiH.

Istraga obuhvata kako uhapšene, tako i veći broj osumnjičenih lica koji su kao pripadnici međunarodno organizirane kriminalne grupe, djelovali na području BiH i zemalja Evropske unije.

Kako je vidljivo iz dokumenta Suda BiH, na posljednjem ročištu za određivanje pritvora izneseni su novi detalji o krivičnim djelima koja se stavljaju ovoj grupi na teret, kao i obrazloženja zbog kojih bi puštanjem Ćuluma i ostalih na slobodu istraga bila ugrožena.

Raport je već ranije pisao o monstruoznim i nasilničkim metodama s kojima su žene i djevojke, od kojih mnoge i maloljetne, prisiljavane na prostituciju.

Istraga koju vodi Tužilaštvo BiH otkriva i nove detalje koji su jednako mučni i teško je pojmiti na što su sve kriminalne grupe spremne kako bi se nelegalno dočepale novca.

Do sada su saslušani određeni svjedoci, u narednom periodu bit će ih još. Prema svemu sudeći slijede i nova hapšenja u okviru ovog predmeta.

Svjedok: Tužilaštvo BiH nije svjesno u što se upustilo

Tužilaštvo BiH, podsjećamo, uhapšene tereti da su na izrazito nehumane i okrutne načine, seksualno eksploatirali žene i djevojke, te organizirali pružanje seksualnih usluga na prostoru Bosne i Hercegovine, Njemačke, Austrije i Švicarske.

U međuvremenu, protiv Armina Ćuluma istraga je proširena i zbog trgovine drogom.

"Iz dostavljenog izvještaja proizilazi da je osumnjičeni kupio jedan kilogram opojne droge 'kokain' za iznos od 38.000 eura, koji je za njega preuzeo jedan od članova grupe.

Organizirao je transporte opojne droge kokain, marihuana i drugih vrsta i to na način da je nabavljao opojnu drogu kako u BiH, tako i u inostranstvu, istu dalje prodavao u BiH ili je istu prevozio i distribuirao na teritoriju zemalja EU, Srbije i Crne Gore", stoji u Rješenju Suda BiH.

U vezi s ovim predmetom, Tužilaštvo BiH je 30. decembra prošle godine podiglo optužnicu i protiv Sade Đuguma, kojeg tereti za organiziranje međunarodne prostitucije i krijumčarenje droge.

Pred Kantonalnim sudom u Mostaru Đugum je u martu 2024. osuđen na 13 godina zatvora za organizirani kriminal, ali je Vrhovni sud Federacije BiH poništio tu presudu i vratio predmet na ponovljeno suđenje pred Kantonalnim sudom u Mostaru.

Inače, za Đuguma je na ročištu Ćulumu i ostalima rečeno da je ranije pobjegao u BiH iz Njemačke kako bi izbjegao istragu u toj zemlji.

Bajkerska organizacija

Za sve osumnjičene se tvrdi da su članovi organizirane kriminalne grupe koja djeluje kroz bajkersku organizaciju "United Tribuns Forever" (UTF), čiji je osnivač Armin Ćulum zvani Boki, a za koju se u Rješenju Suda BiH navodi da u svijetu slovi za jednu od najpopularnijih i najopasnijih moto grupa.

Postoje operativna saznanja da su braća Armin i Nermin Ćulum vlasnici više bordela u inostranstvu, kao i stanova u inostranstvu u kojima se pružaju seksualne usluge.

U Rješenju Suda BiH stoji da je postupajuća tužiteljica navela da postoji veliki broj svjedoka koji su dali svoj iskaz i koji su izjavili da "Tužilaštvo nije svjesno u šta se upustilo" .

"I da članova ove grupe ima na hiljade po Evropi i da je vrlo izgledno da bi se osumnjičeni, puštanjem na slobodu, nastavili baviti činjenjem krivičnih djela, zbog čega tužiteljica smatra da ne postoje blaže mjere kojima bi se omogućio neometan tok daljeg postupka", stoji u aktu Suda BiH.

Iz dokaza također proizilazi da kriminogena grupa okupljena oko Armina Ćuluma svoje kriminalne poslove u vezi prostitucije, ilegalne trgovine narkoticima, ucjena, kamatarenja i finansijskih malverzacija, pranja novca kako na prostorima Njemačke, Švajcarske i Austrije, tako i na prostorima BiH, realizira upravo kroz UTF.

Također, način organiziranja i djelovanja kao i pravila ponašanja članova u UTF-u su pod strogom kontrolom osumnjičenog Armina Ćuluma, dok su svi članovi rangirani, te ovu kriminalnu grupu karakterizira visok nivo konspirativnosti u realizaciji kriminalne djelatnosti kako bi se policija spriječila da ih otkrije.

Zapisnik iz Njemačke

O Sadi Đugumu je u Rješenju Suda BiH naveden i dio iz zapisnika njemačkog Pokrajinskog kriminalističkog ureda Baden-Württemberga, iz januara 2017. godine u kojem se spominje i ta grupa.

„Proizilazi da je Sado Đugum predsjednik ogranka UTF 'Sjeverna Rajna Vestfalija' i da su se okupljanja ove grupe održavala u Sanskom Mostu, te da su u upravi UTF-a bili, između ostalog, Armin Ćulum zvani Boki i Nermin Ćulum, kao osnivač te grupe.

Također, iz ovog zapisnika proizilazi da su Sado i drugi članovi grupe imali djevojke koje su se bavile prostitucijom i koje su bile dužne da im predaju sve što zarade, kao i da su ih osumnjičeni zvali 'svojim djevojkama'.

U slučajevima kada bi neka djevojka htjela prestati biti seksualno iskorištavana, naplaćivali bi otkupninu od 6.000 do 10.000 eura koje djevojke uglavnom nisu imale", stoji u Rješenju Suda BiH u koje je Raport imao uvid.

U Rješenju Suda je objavljeno da djevojke iz BiH koje su se bavile prostitucijom, uglavnom su boravile u kući u vlasništvu Sade Đuguma u Njemačkoj.

Jedna od njih bila je zadužena za pravljenje profila djevojkama na internetu i rezerviranje hotelskih soba.

Djevojke su dobijale instrukcije putem poruka na telefonu kako da se ponašaju prema "mušterijama", šta da rade i koliko da naplate, s obzirom na to da su se usluge različito naplaćivale.

Djevojka jedva preživjela

Djevojke su za noć zarađivale od nekoliko stotina do nekoliko hiljada eura, a ništa od novca nisu smjele zadržati za sebe, nego su sve do posljednjeg eura predavale Sadi Đugumu, koji je taj novac slao u Bosnu Bokiju, odnosno u Sanski Most.

"Djevojke koje bi odbile 'mušterije' bile bi pretučene toliko da nisu mogle raditi po mjesec, niti su zbog toga smjele tražiti ljekarsku pomoć u bolnici, te jedino što su mogle dobiti jeste boravak u kući i 'tanjir supe'.

U vezi s tim, navodi se da je bio slučaj s jednom djevojkom koju su Sadini ljudi pretukli i izboli nožem i koja je pukim slučajem preživjela", stoji u Rješenju Suda BiH.

Tužilaštvo je izvršilo pretres elektronskih uređaja, pa je tako pristupljeno sadržaju telefona osumnjičene Endrine Tankošić, te je Sudu BiH dostavljeno čak deset DVD-ova.

Tankošić za Ćuluma novac prenosila u spolnom organu

Odbrana Endrine Tankošić pokušala je predstaviti da je ona u emotivnoj vezi sa Arminom Ćulumom, te da se zbog toga ne može smatrati da pripada organiziranoj kriminalnoj grupi, zbog čega je traženo i da se pusti iz pritvora.

Međutim, Sudu BiH su dostavljeni dokazi, prvenstveno iskazi svjedoka da je Tankošić prije nego što je uhapšena u oktobru prošle godine u svom spolnom organu unijela određenu količinu novca u BiH koji je bio namijenjen Arminu Ćulumu.

"Osumnjičena je prije nego što će biti lišena slobode, u BiH unijela novac u iznosu od 10.000 eura koji je sakrila u vagini, zbog čega je, zajedno sa osumnjičenim, zatražila ljekarsku pomoć i da je, nakon uspješne intervencije, taj novac uzeo lično osumnjičeni Armin Ćulum", stoji u aktu Suda u kojem se navodi i da postoje dokazi da se Tankošić u Njemačkoj bavila prostitucijom.

Kako je Raport ranije pisao kao posebna simbol odanosti osobi koja ju je uvela u svijet prostitucije sa kojom održava navodu "ljubavnu vezu", žene su dobijale titulu nečije žene.

Tako su postojale "Bokijeve žene", "Nerminove žene" "Sadine žene“, dok su one najbliže njima dobijale pravo da istetoviraju određeni simbol koji bi označavao da pripadaju nekom od njih.

Uglavnom je to bio "geko" gušter kojeg su na tijelu tetovirale žene Sade Đuguma.

Sada je otkriveno da je tetovaža "geko" guštera omogućavala nesmetan prelazak preko pojedinih graničnih prijelaza u BiH bez dokumenata, i da su žene na određenim graničnim prijelazima i bez pasoša mogle preći granicu ako pokažu tetovažu guštera!

Lažna sestra Viky, gušter kao propusnica

O kakvoj se kriminalnoj grupi, koja je imala podršku pojedinih zaposlenika državnih institucija, govori podatak da je na nekim graničnim prijelazima znak guštera služio kao oznaka koje vozilo carinici trebaju pretresti, dok vozila koja prevoze drogu prelaze granicu, odnosno služe kao čistači!

Na posljednjem ročištu Ćulum i ostalima otkriveno je i da je Justin Dargel, za vrijeme trajanja pritvora tražio da mu se dozvoli telefonska komunikacija sa osobom po imenu Viktoria Karolyi, za koju je tvrdio da mu je sestra, što nije tačno.

"Pri čemu postoji osnovana sumnja da se radi o ženi koja je u dijelu prijedloga označena kao 'Viky', a za koju tek treba da se utvrdi da li ima status osumnjičene ili svjedoka, pri čemu osumnjičeni navodi da mu je to sestra, a koja činjenica, po prikupljenim dokazima Tužilaštva, nije istinita", stoji u Rješenju Suda BiH za određivanje pritvora u trajanju od još tri mjeseca za Ćuluma i ostale.

Sud BiH je uvažio sve navode Tužilaštva BiH o tome da bi osumnjičeni puštanjem na slobodu mogli pobjeći, uticati na svjedoke i općenito ugroziti istragu.

Dvojno državljanstvo

Razlozi za to su i što Alen Leon Ćulum i Danilo Željko Katanić posjeduju dvojno državljanstvo, i to BiH i SR Njemačke, Justin Dargel posjeduje državljanstvo SR Njemačke, a a Endrina Tankošić državljanstvo R Hrvatske.

Postoje i iskazi da je osumnjičeni Armin Ćulum vršio utjecaj na svjedoke "nudeći 350.000 razloga da ne svjedoče" što aludira na to da je htio platiti nekome da "ne progovori".

Podsjećamo, Tužilaštvo je ranije utvrdilo da se Nermin Ćulum, također osumnjičeni u ovom predmetu, nalazi u pritvoru u Švicarskoj, kojoj je izručen 2022. zbog krivičnih djela u vezi sa trgovinom ljudima i navođenjem na prostituciju.

Sudu BiH je dostavljen i obiman materijal snimljenih razgovora između osumnjičenih, a koje je prikupila policija u Švicarskoj, iz kojeg je vidljivo da osumnjičeni otvoreno razgovaraju o vrbovanju djevojaka iz Bosne i Hercegovine za međunarodnu prostituciju, o načinu uvođenja djevojaka u prostituciju i kako je Alen Ćulum u jednom razgovoru objasnio način rada njegovog oca i da je u tome bio beskrupulozan, te da je to jako unosan posao koji im nudi bolji životni standard.

Vijeće je pri produženju pritvora posebno cijenilo i činjenicu da su, prema dokazima u spisu, za osumnjičenim Arminom Ćulumom pravosudni organi Njemačke raspisali međunarodnu potjernicu.