Tradiciju Mušine tucane kafe dugu 150 godina, održava Hajrudin Burek Banča sa sinovima, koji u svojoj radnji na Baščaršiji svakodnevno prži i tuca kafu čiji opijajući miris mami domaće i strane turiste da svrate, a neki od njih se usude da tucaju kafu i tako osjete tradicionalni način mljevenja.
U razgovoru za Fenu, Burek pojašnjava kako je riječ o najstarijom kafi u Sarajevu, koja je specifična jer se tuca u kamenom dibeku starom više od 150 godina.
"Ubaci se pržena kafa i ćuskijom teškom 15 kilograma, koja je stara kao i dibek, tuca se kafa. To je uspomena na dedu Muharema Bekrića Mušu s Vratnika. Mi čuvamo tradiciju koju je on počeo 1895. godine, a po njemu se i zove Mušina kafa", kazao je Burek.
Ističe kako nijedan mlin ne može dati takav neodoljiv miris kafe, kao što je to miris kafe koja se tuca u dibeku.
"Kad se kafa istuca uzima se sito za brašno i prosije, a ono što ostane vraća se u dibek. To je proces koji traje sat i po za sedam kilograma kafe",objašnjava Burek te dodaje kako se tucana kafa najviše prodaje u mjesecu ramazanu.
Ova tucana kafa je nadaleko čuvena, te su je mnoge poznate mušterije koje su dolazile u posjetu Sarajevu kušale. Među njima je bio i nobelovac Ivo Andrić, a čest gost bio je poznati putopisac Zuko Džumhur koji je ostavio u amanat napisane 'nazive' bosanske kafe. To su 'sehur kafa', 'krmeljuša', 'dibekuša', 'dočekuša', 'razgovoruša', 'šutkuša', 'dremuša', 'merakuša', 'rastjeruša', 'srkletuša', 'doljevuša', 'potrkuša', 'ječmenuša', i 'iftar kafa'.
"Za tucanu kafu Džumhur je napisao, a što je i slogan ove kafe: 'Ova se kahva pije ko može i ko smije, ko može zbog ćuskije, a ko smije zbog srca'", ispričao je Burek.
U razgovoru s ovim obrtnikom skoro da nije bilo moguće izdvojiti nekoliko minuta, a da neko ne svrati, uputi pozdrave ili kupi kafu. Burek kaže da se vodi narodnom poslovicom “Hedija nije mito i car ima dulaf za nju”, te mušterije kad dobiju 100 grama kafe više, kaže im da je to hedija.
Pored Andrića i Džumhura, u čarima tucane kafe na ovom mjestu uživale su i druge poznate mušterije iz BiH i svijeta, o čemu svjedoče fotografije koje krase Burekovu radnju.
"Ovo su moji gosti, popularni turski glumac Kenan Imirzalioglu, kod nas poznatiji kao ‘Ezel’, pa Milorad Mažić iz Srbije koji je jedan od najboljih fudbalskih sudija, pa bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović i Stipe Mesić, pjevač Željko Bebek, zatim glavni turski šeh, pa hafiz Burhan te moj komšija pjevač Eldin Huseinbegović. Dolazila je i Gertruda Munitić, diva Sarajevske opere, Faruk Hadžibegić, kapiten reprezentacije bivše Jugoslavije, Vladimir Petković, trener reprezentacije Švicarske i nekadašnji igrač Sarajeva, a velika mušterija mi je bio i gospodin Bišop, zamjenik direkora CIA-e", kazao je Burek u razgovoru za Fenu.
