Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija (SNSD) pobrojao je na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sve ono što je Vijeće ministara na čijem je čelu poduzelo tokom pandemije koronavirusa.
Odgovarajući na optužbe dijela poslanika koji su interpelacijom zatražili otvaranje rasprave o radu Vijeća ministara BiH u cjelini, s posebnim osvrtom na postupanje Vijeća ministara BiH po pitanju iznalaženja odgovora na krizu izazvanu Covid-19 panedmijom.
Tegeltija je podsjetio da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju 11. marta 2020. godine, a prije proglašenja rekao da je Vijeće ministara 5. marta 2020. razmatralo informaciju o preduzetim mjerama u BiH u vezi sa sprečavanjem pojave i suzbijanja širenja zarazne bolesti novim koronavirusom Covid-19.
"Svjesni cijene pandemije koja dolazi i za zdravstveni i za realni sektor, za karantine i slično, Vijeće ministara BiH je donijelo odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje. To je odluka kojom smo definirali šta je potrebno BiH u tom trenutku", podsjetio je Tegeltija.
Dodao je da je teško reći koliko je prikupljeno međunarodne pomoći, jer je ona dolazila po različitim osnovama, ali je naveo da je bilo potrebno osigurati značajna dodatna finansijska sredstva koja će se utrošiti za izuzetno visoke dodatne troškove zdravstvenog sektora i pomoć realnom sektoru.
"Na raspolaganju smo imali budžete različitih nivoa vlasti, međunarodnu pomoć, ali sve to nije bilo dovoljno. Morali smo osigurati dodatna finansijska sredstva. Mjere koje su kreirale vlade entiteta i kantona i nekih lokalnih zajednica za pomoć privrednim subjektima zahtijevale su velika finansijska sredstva", naveo je Tegeltija.
Dodao je da ono što je bilo na raspolaganju Vijeću ministara BiH jeste preraspodjela u budžetu, međunarodna pomoć i dodatno finansiranje te je nakon mjesec dana osigurano više od 700 miliona finansijske podrške Bosni i Hercegovini.
Napomenuo je su osigurana sredstva od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) 330 miliona eura, od makrofinansijske pomoći Evropske unije 250 miliona eura, od Evropske banka za obnovu i razvoj 56 miliona eura, od Evropske komisije 73, 5 miliona eura što je ukupno 709,5 miliona eura.
Istaknuo je da su korisnici svih ovih sredstava entiteti, kantoni i Brčko Distrikt, napominjući da ni jedna KM nije završila u budžeti institucija BiH.
Najavio je da će u septembru biti dostupno, a od 1. januara 2022. godine operativno oko 300 miliona eura dodatnih sredstava koje će moći povući BiH od MMF-a.
"Najteže pitanje koje se nama postavlja je nabavka vakcina", naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, dodajući da je BiH pokrenula proceduru u junu 2020. godine za pristupanje Globalnom sistemu nabavki vakcina, a 18. septembra 2020. godine potpisan je ugovor o nabavci kroz ovaj sistem milion i 320 hiljada doza vakcina za građane BiH.
Nadalje, kazao je da je 10. decembra 2020. godine kroz EU mehanizam usaglašeno da se planirati nabaviti oko 892.000 vakcina, a za to su osigurana sredstva Evropske komisije u iznosu od 13.775.000 eura.
"U tom trenutku stav i u ovom parlamentu, na nekoliko sjednica, bio je da se u BiH odobravaju samo one vakcine koje su odobrene od Evropske agencije za lijekove", naveo je Tegeltija.
Podsjetio je i na sastanak početkom ove godine sa entitetskim premijerima, kada je konstatirano da isporuka vakcina kroz sistem COVAX neće biti u rokovima koji su definirani.
Nakon toga je ponovno uslijedio i sastanak premijera, ministara zdravlja i direktora Agencije za javne nabavke kada je prvi put došao zahtjev od entiteta da Vijeće ministara, preko Ministarstva civilnih poslova, objedinjene zahtjeve entiteta dostavi zemljama za čije vakcine ni danas nisu dobili saglasnost Evropske agencije za lijekove.
To je bilo 21. januara 2021. godine, uz obavezu da će entiteti i Brčko Distrikt dostaviti prijedlog svojih potreba u količinama potrebnih vakcina.
"Sa današnjim danom je u BiH uvezeno, po različitim osnovama, oko 236.800 vakcina. Od toga, kroz sistem COVAX 49.800, kroz donacije 110.000 i Republika Srpska 60.000 vakcina koje je nabavila kroz svoj aranžman. Ono što imamo sa sigurnošću plan nabavki do kraja juna 2021. godine, kroz sistem COVAX će biti osigurano 182.220 vakcina, od toga u prvoj sedmici maja 100.620 vakcina Pfizer. Još nemamo tačan datum isporuke 81.600 vakcina Astra Zeneca", naveo je Tegeltija.
Dodao je da je BiH kroz EU mehanizam dobila 213.820 doza vakcina Pfizer, a njihova prva isporuka počinje 3. ili 4. maja. Također, dogovorena je isporuka 380.000 doza vakcina Astra Zeneca kroz EU mehanizam.
"Ugovorena je isporuka donacije od Malezije u iznosi 50.000 doza, Hrvatske 20.000 doza i one doze koje naknadno trebaju da dođu iz Srbije za revakcinaciju oko 90.000 doza vakcina. Ukoliko ovo sve bude isporučeno do kraja juna to će značiti da će u BiH biti isporučeno 865.000 doza vakcina", kazao je.
Međutim, i dalje pitanje direktne nabavke te Tegletija kaže da je premijer RS-a Radovan Višković jučer kazao da oni očekuju 160.000 kineskih vakcina u subotu, dok je federalni premijer Fadil Novalić naglasio da u ovom trenutku Federacija BiH pregovara s tri različita dobavljača. Svaka od tih je procijenjena na iznos od 500.000.
Podvukao je da je sigurno da će COVAX biti u stanju kvartalno BiH isporučivati oko 200.000 doza vakcina.
"Često se govorilo o koordinaciji i saradnji. Za godinu dana predsjedavajući Vijeća ministara BiH i premijeri entiteta, a na nekim sastancima i gradonačelnik Brčko Distrikta održali su pet sastanaka. Na tim sastancima ključna tema bila je ekonomija i pandemija", kazao je između ostalog Tegeltija.
Nakon njegovog obraćanja poslanicima, uslijedila je poslanička rasprava tokom koje je uglavnom kritiziran rad Vijeća ministara BiH, a čula su se i mišljenja da Tegeltija treba podnijeti ostavku.
