Sudija Evropskog suda za ljudska prava (Strasbourg) Faris Vehabović izjavio je da BiH mora promijeniti Ustav i Izborni zakon ukoliko želi biti demokratska zemlja, te da presude ovog suda moraju biti prvi i osnovni pokretač za donošenje novih rješenja koja će uvažiti sve specifičnosti BiH, ali isto tako dovesti BiH u krug država koje su uređene na demokratski način.
Vehabović je kao uvodničar govorio na nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi „Presude Evropskog suda za ljudska prava i promjene Ustava i izbornog zakonodavstva u BiH“
"Tema je vrlo aktuelna s obzirom na sve aktivnosti koje se provode u cilju izmjena izbornog zakonodavstva, pri čemu podrazumjevam kako izmjene Izbornog zakona na prvom mjestu, tako i izmjene Ustava BiH jer je to nešto što proizilazi iz presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je jasno identifikovao gdje se nalazi problem, a problem je prije svega u Ustavu BiH, barem u onim članovima Ustava o kojima je taj sud raspravljao, a to su član četiri i član pet Ustava BiH i shodno tome izbornog zakonodavstva, odnosno Izbornog zakona koji je donesen na osnovu takvih diskriminatornih odredbi", naveo je Vehabović.
Napomeno je da cijeli ovaj proces izmjena ne treba da stane samo na izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona jer je jasno i svima poznato "da su ove diskriminatorne odredbe ugrađene kako u ustave entiteta, tako i ustave kantona i čitavog niza zakona koji se temelje upravo na favorizovanju konstitutivnih naroda, etničkih skupina što konačno dovodi do jednog sistema koji Evropski sud za ljudska prava nije identifikovao kao demokratiju, već jedan neuspio pokušaj demokratskog uređenja". Vehabović ga je nazvao etnokratijom u kojoj etničke grupe praktično drže kompletnu vlast i brane privilegije koje im je ovakav ustavni okvir i izborno zakonodavstvo omogućili.
U protekloj deceniji je doneseno nekoliko presuda protiv Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, a koje se tiču diskriminacije u izbornom procesu. Prva presuda koja je usvojena još 2009. godine je bila dobro poznata presuda Sejdić i Finci. Time je tek načeto pitanje diskriminacije u Ustavu BiH i u Izbornom zakonu BiH.
"Evropski sud za ljudska prava donoseći ove presude nije ulazio u sve one posljedice koje ovo može da izazove u okvirima BiH pošto se, laički govoreći, radi o jednoj banalnom pitanju, uvođenja jedne civilizacijske tekovine da svaki građanin uživa jednaka prava, bez davanja bilo kakvih posebnih prava bilo kojoj grupi, makar to bila i etnička, politička ili bilo koja grupa", dodao je Vehabović.
To u BiH očigledno nije tako banalno pitanje, kazao je Vehabović dodajući da je jedna vrsta diskriminacije postala način življenja u BiH, a ono što zabrinjava jeste "što se sve više ljudi navikava na normalnost jednog takvog uređenja i normalnost da jedni imaju više prava od drugih što je u evorpskim okvirima apsolutno neprihvatljivo".
"Meni lično i mojim kolegama je bilo sasvim logično da se donesu ovakve presude koje su samo detektovale problem i ukazale na načine njegovog rješavanja", izajvio je Vehabović.
Kako je kazao predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović, čini se da se Bosna i Hercegovina nalazi u procijepu između potpune demokracije, što je jedan od zahtjeva iz presuda Europskog suda za ljudska prava i one limitirane, ograničene demokracije u kojoj se politička moć raspoređuje između konstituentnih naroda i njihovih samoproglašenih vođa.
-Ako Bosna i Hercegovina ima namjeru ići prema Europskoj uniji i NATO savezu, prvi korak jeste ostvarivanje potpune demokracije u kojoj građanin, kao nositelj suvereniteta, treba biti u središtu političkih prava koja proizlaze iz domaćeg političkog sistema - dodao je Kulenović.
