Ideja, odnosno prijedlog o formiranju Svebosanskohercegovačkog sabora, koji je nedavno objavio trenutno možda najveći živući bosnaskohercegovački intelektualac i književnik Abdulah Sidran, izazvao je dosta reakcija, ali i pažnje javnosti.
Doduše, do sada samo javnosti, jer se političke elite koje predstavljaju tzv. patriotski blok, odnosno probosanski faktor, još nisu 'zakačile' na ovu ideju.
Intencija Sidrana jeste da na jednom mjestu okupi 'svu pamet' koju država Bosna i Hercegovina ima, a koja je usmjerena na očuvanje države, i da se traži najbolje rješenje za očuvanje integriteta i suverenosti BiH koji je možda pod najvećim udarom od agresije.
O tome, ali i drugim temama u, kako je to i sam rekao - ništa manje teškom trenutku nego je to bilo u vrijeme agresije - akademik Sidran govorio je za Raport.
U prvom planu sudbina države
"To će raditi multietničke institucije, dakle neće biti samo Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca. Ono je iniciralo one principe ustavnih promjena i zajedno s njime potpisali su ih i Srpsko građansko vijeće (SGV) i Hrvatsko narodno vijeće (HNV) i Klub parlamentaraca i tako dalje. Dakle, za razliku od ratnih bošnjačkih sabora, koji je bio bošnjački i imenom i problemima kojim se bavio, ovo treba da bude svebosanski, svebosanskohercegovački sabor. Dakle, u prvom planu sudbina države. Nisam ja autor, niti jedini predlagač, u našim medijima desetak ljudi različitom terminologijom iznosilo je isti prijedlog. Evo o čemu se radi, mi procjenjujemo da ovaj historijski trenutak nije ništa manje težak i opasan od onih koji su bili u toku agresije", kazao je Sidran za Raport.
Sidran je, govoreći o imenima bh. intelektualaca koji bi učestvovali u Svebosanskom saboru, kazao da je neophodno da se skupi koliko je moguće više intelektualnih autoriteta iz zemlje i dijaspore koji bi na jednom skupu načinili nešto što bi se moglo zvati saldiranje tridesesetgodišnjeg učinka i tridesetgodišnjeg perioda samostalne, nezavisne države Bosne i Hercegovine.
"Dakle, saldiranje po svim društvenim oblastima, posebni referati i tako dalje, čak i specijalizovani. Pokriti sve društvene probleme, kol'ko je moguće, i donijeti dokument, usaglašen, svima prihvatljiv, u kojemu bi se našim predstavnicima u vlastima dale upute, odnosno odredili autoritetom skupa i autoritetom dokumenta neki limiti ispod kojih se ne može ići u budućim poslovanjima, dogovaranjima, pregovaranjima o sudbini naše države", istakao je Sidran.
Kazao nam je da bi mu bilo drago da imenuje ljudi koji su u posljednja dva-tri mjeseca istu ideju javno iznosili.
"Dakle, doktor Senadin Lavić, on je čak i upotrijebio, lansirao termin Svebosanski sabor. Mi za sada nemamo definitivnog naziva tog skupa, to ćemo rješavati u hodu, jer se mora u nazivu sadržavati ime države Bosne i Hercegovine. Zatim, Muharem Cero, intelektualac koji se dvadeset godina bavi pitanjem sukcesije i u tome je prvi i možda najvažniji. Zatim je podržao ideju i doktor Esad Duraković. Ja računam da ću privoljeti jednog vrlo važnog čovjeka koji ne voli nikakvo skupljanje, individualac, i ja to poštujem, a govorim o doktoru Esadu Bajtalu. I još, dakle, mnogo ljudi. Od onih poznatih imena iz Kluba parlamentaraca 92-95. apsolutna podrška Mire Lazovića, Ive Komšića, sve su to istorijski važna imena. Važan je i taj princip da ne želimo nikakave stranačke prisutnosti. Individualci mogu, ali nikakva vrsta stranačkog određenja ne smije postojati, niti se time želimo baviti", pojašnjava Sidran.
Kaže da to moraju biti intelektualci koji nisu sudjelovali u vlasti, koji nisu nosioci vlasti, koji nisu označeni, markirani, stranački definisani.
"Imamo ih mnogo, a svi će se iznenaditi koliko mnogo prvoklasnih intelektualaca imamo po svijetu koji, ne samo da su izuzetne intelektualne sposobnosti, nego su jačega entuzijazma za tu ideju nego mi ovdje. Od nekolicine njih sam dobijao, možete pomenuti Esada Jaganjca iz Engleske, recimo, s njime često komuniciram, ljudi su spremni da o svom trošku dođu da sudjeluju na jednom takvom događaju", istaknuo je akademik Sidran.
Ni Beograd ni Zagreb nisu odustali od svojih ratnih ciljeva
Zamolili smo ga da se još jednom osvrne na konstataciju da su ove okolnosti možda i teže od onih za vrijeme agresije.
"Ove okolnosti su sigurno teže u političko-pravnom smislu. Jer onda se znalo - ima agresor i sve, a ovdje imamo unutarnje vrenje koje je nepomirljivo. U Bosni se tuku centrifugalna i centripetalna sila, a međunarodna zajednica tjera da se njih dvije dogovore, što je apsolutno nemoguće. Ne mogu se dogovoriti centrifugalna i centripetalna sila. U tom smislu zbilja mora svako osjetiti da je neophodno nešto poduzeti", smatra Sidran.
Na pitanje kako komentariše poruke koje dolaze ih Hrvatske i Srbije, a koje pokazuju da tamošnje vlasti nisu odustale od svojih hegemonostičkih ciljeva spram Bosne, Sidran je kazao:
"Ne trebate to umekšavati. Bolje je imenovati Beograd i Zagreb, nego Srbija i Hrvatska, jer kada imenujemo u gradovima, onda se jasno misli na aktuelnu vlast. Dakle, ni Beograd ni Zagreb nisu odustali od svojih ratnih ciljeva. I to je jasno svih ovih 30 godina. Samo se mijenjaju metodi koji su nekad lukaviji, nekad manje lukavi. Imamo Banjaluku koja radi agresivno, žestoko, jer je to u skladu sa mentalitetom i tradacijom izvršilaca te emisije. Sa druge strane, imamo i jedan snimak ovog kriminalca koji je navodno političar, zove se Čović. Snimak u kojem on u dijaspori govori svojim sljedbenicima da je sve što rade oko zahtjeva za promjenu Izbornog zakona, to je zahtjev za treći entitet, da je to sve zapravo samo put ka krajnjem cilju, a krajnji cilj je otcjepljenje od države Bosne i Hercegovine. Što znači uništenje države Bosne i Hercegovine. Taj snimak postoji, vrti se po internetu, i mene čudi da ikad iko i sa kim sa te strane uopšte razgovara jezikom politike. Sve to treba prepustiti jeziku pravosuđa".
