Delegacija EU stigla je u našu zemlju. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen te nizozemski premijer Mark Rutte posjetili su Sarajevo i sastali se s našim zvaničnicima. Svrha posjete jeste da nas ohrabre na putu prema evropskoj porodici, u ovom slučaju još dalekoj, ali prvi korak koji su nam ponudili jeste šansa za otvaranje pretpristupnih pregovora s EU.
A da šansa postoji i da to niko ne može da ospori, smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).
Za Raport objašnjava da postoji interes u Evropske unije, "inače 27 zemalja članica ne bi u decembru dalo mandat Evropskoj komisiji da napravi međuizvještaj u martu.
Naime, većini zemalja članica na Vijeću bilo je jasno da BiH nije ispunila dovoljno uslova za Ukrajinu i Moldaviju i kad je u pitanju ključnih 14 prioriteta, ni onih devet koraka koji su pratili kandidatski status, Ukrajina i Moldavija su napravile puno više, plus BiH je imala u nekoliko koraka nazadovala zbog zakona koje je vladajuća koalicija u RS usvajala u vezi s medijima, ali tu su i najavljeni zakoni koji su u proceduri. Tako da je činjenica da su dali mandat komisiji da izradi međuizvještaj u martu ustvari izlazak ususret BiH".
A zašto nam evropska porodica pruža ruku i zašto baš sad, naš sagovornik razlog vidi u samoj BiH, "u vezi s dinamikom, barem na državnom nivou nešto da se radi i dešava. S druge strane, vezana je i za EU, idu izbori, nova Evropska komisija i nekoliko nacionalnih izbora, tako da iz ove perspektive najbolja šansa za otvaranje je u martu".
Koliko je ova posjeta važna konkretno i Von den Leyen, Rutteu te Plenkoviću?
"Predsjednica EU je dobila mandat članica EU i mora napraviti taj izvještaj - ili ostati pri preporuci iz novembra ili izdati novu preporuku. Ona je došla tu i da pošalje, prije svega, i politički signal da se sprema izvještaj, da motivira itd.
Nizozemska skeptična, bit će još skeptičnija
Druga dvojica dolaze na inicijativu premijera Plenkovića koji je želio dovesti premijera zemlje koja je u decembru bila skeptična prema otvaranju pregovora i da kažu da ustvari postoji šansa", smatra Ćerimagić i napominje da, ipak, do izražaja dolazi i činjenica da će premijer Rutte biti premijer do Vijeća, onda će doći neki novi premijer i izbori, gotovo je izvjesno da će naredna vlada biti puno skeptičnija prema politici proširenja", mišljenja je naš sagovornik.
Premijer Rutte nije bio oduševljen napretkom BiH, što je jasno i rekao na presu. Ali je istakao stranicu koju njegova zemlja ima s BiH, a koja se ne smije zaboraviti, misleći, naravno na Srebrenicu.
S druge strane, smatra sagovornik Raporta, "ima ta specijalna odgovornost koju Nizozemska ima i koju je premijer ponovio danas u vezi sa Srebrenicom i naravno da se na to nadovezuje činjenica da je premijer Rutte jedan od kandidata u transatlantskim institucijama".
A to što Rutte nije oduševljen napretkom, Ćerimagić objašnjava činjenicom da je to klasično nizozemska pozicija "dakle, i njemu treba, jer Parlament ne podražava vladu koju vodi i ako bude odluka na Parlamentu u Nizozemskoj, da Parlament bude protiv otvaranja pregovora, morat će sklapati koaliciju koja će biti ad hoc i u tom smislu ne želi da odstupi od pozicije".
Predsjednica EK jasna, ali ne i direktna
Ali, trenutno BiH, prema Nizozemskoj, ne ispunjava uslove. "I predsjednica EK je bila jasna, možda ne direktna", dodaje ekspert.
Na prijemu u Predsjedništvu nije bilo premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. Razlog? Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Pitamo sagovornika kako komentira ova nediplomatski potez hrvatskog premijera.
"Činjenica je da je Hrvatska bila među zemljama koje su inicirale otvaranje pregovora i uvijek je bila u toj grupi koja je tražila blagonaklon odnos prema BiH. S tim u vezi Hrvatska ima jako puno pozitivnih poena, a premijer Plenković poena kod EU kolega. U smislu širih posljedica Hrvatske ili premijera Plenkovića na BiH to ne vidim i to govori više o premijeru Plenkoviću, sestrinskoj stranci u BiH i njegovoj viziji BiH".
A da li "dogovor" koji je postigla vladajuća koalicija na državnom nivou u ovom slučaju više odmaže ili pomaže? U tom smislu, napominje naš sagovornik, zvanična politika želi da vidi što više dogovora, pogotovo vladajuće koalicije na državnom nivou, ali da je i važno pitanje kolika je kvaliteta dogovora i koliko će biti usvojeno i provedeno kroz institucije, "vidimo često da se stvari ne provedu do kraja, s druge strane, kakav je kvalitet tih rješenja. To smo vidjeli kod amandmana na Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću za koji je EK bila prilično kritična. Taj korak nije u potpunosti ispunjen".
Znamo šta su rekli, a šta je ostalo nedorečeno, objašnjava nam Ćerimagić.
"Ono što nam nije rečeno do kraja jeste da li ima bilo šta od tih dogovora koji su potencijalno dogovoreni da li to ima podršku međunarodne zajednice. Ono što se u posljednjih mjeseci dešava, od najave visokog predstavnika EU u BiH Christiana Schmidta da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona je ustvari igra između onih koji bi htjeli vidjeti da je visoki predstavnik aktivniji i oni koji smatraju da je to prepreka na EU putu i koji to trebaju prepustiti domaćim vlastima. Često su se naši lideri znali dogovoriti, ali onda i zbog kritike i pritiska svana, od toga se odustane. U tom smislu, nije potpisam čak i neki sporazum, nego zapisnik, koji svako ima svoj, tako da je tu puno nepoznanica", zaključio je Ćerimagić za Raport.
