Adnandin Jašarević (57) još iz vremena školskih dana okrenut je učenju, proučavanju, spoznaji, kulturi… On je danas na čelu Muzeja Grada Zenice, a sav njegov život posvećen je umjetnosti. On je, kako ističe, u prvom redu književnik, a također je i slikar te crtač stripa.
U intervjuu za Raport govorio je veoma otvoreno o onome što najbolje zna - o kulturi, ali i odnosu bh. društvu prema njoj, otkrio nam šta ga trenutno okupira…
Upitne su i plaće, a projekti su na minimalcu
Gdje je mjesto Muzeja Grada Zenice u odnosu na muzeje u drugim bh. centrima?
Ubjedljivo smo prvi, dakle najbolji, izuzev po bogatom fundusu. Sedam stalnih postavki, savremeno predstavljanje muzejske građe u duhu 21. stoljeća, oko 200 organiziranih izložbi, radionica i programa iz umjetnosti godišnje, inovativna izdavačka djelatnost, brojni realizirani međunarodni projekti, i činjenica da smo često uradili ono prvi put u bh muzejskoj djelatnosti, govore nam u prilog.
Koliko oni koji u bh. društvu daju novac za institucije kulture imaju sluha?
Bosanskohercegovačke institucije u kulturi najčešće nemaju niti riješen pravni status, kamoli finansiranje, o čemu najbolje, ili prije najgore, svjedoči situacija u Sarajevu. Upitne su i plaće, a projekti su na minimalcu. I, da se razumijemo, ova nekulturna vladajuća banda ništa nama ne treba davati. Nisu to njihovi novci, kako si umišljaju, nego novci iz džepova poreskih obveznika.
Porazan je podatak o izdvajanju novca za kulturu po glavi stanovnika u BiH, euro i 20 centi, 100 puta manje nego u Hrvatskoj, zapravo ubjedljivo najmanje u regionu. Negdje smo u rangu prašumskih zemalja poput Francuske Gvajane ili možda Zapadne Sahare.
Komentar izlišan.
Posjećuju li ljudi muzej?
Mi smo brojali nešto malo preko 30.000 posjetilaca godišnje do pandemije. Ove godine uspjeli smo prebaciti 20.000, što će reći, vraćamo se na staro. I toliki ja naš kapacitet, objektivno. Privlačimo posjetioce savremenim pristupom, korištenjem kompjutera, televizije, interaktivnih replika kako bismo omogućili predstavljenim eksponatima pričati svoje stare priče na novi način, novim sredstvima.
Pojedinci mogu biti kulturni ili ne, narod nikada
Vi ste svestrani umjetnik, ipak u čemu se najviše pronalazite i na čemu trenutno radite?
Dominantno sam književnik, o čemu, konačno, svjedoči 20 objavljenih knjiga. Šta radim u posljednje vrijeme, ispisujem zbirku priča o gospodinu Foxu, postmoderne fantastične sarajevske priče, novu zbirku poezije i crtam strip o kralju Tvrtku I.
Molim Vas izdvojite Vama najdraže knjige?
Pedro Paramo, Knjiga od pijeska, Slučajevi, Prodavnica tajni, Naši preci, Tunel, Gospodar prstenova, eto, toliko.
Koliko su ljudi u BiH uopće zainteresirani za kulturu i kulturna dešavanja?
Nisu pretjerano, niti su ikada bili. Nekulturan narod koji se plaši knjige, muzej zaobilaze kao da je bolnica, a pozorište posjete jer su čuli da tako treba. Konačno, pitanje nema smisla, jer, pojedinci mogu biti kulturni ili ne, narod nikada.
