Nakon završetka studija Adnan Ibrahimović iz Brčkog počeo se baviti uzgojem japanskih prepelica, a prije tri godine registrovao je farmu Prepelet d.o.o. Već je ostvario značajne uspjehe u proizvodnji i distribuciji prepeličijih proizvoda, a želja mu je proširiti svoje djelovanje i izvan granica Bosne i Hercegovine.
Kaže da je njegova priča slična pričama drugih mladih ljudi u Bosni i Hercegovini koji su odlučili pokrenuti vlastiti posao. Kada je diplomirao na studiju ekonomije, znao je da su male šanse da dobije posao u javnom sektoru ili u nekom od lokalnih preduzeća, te se odlučio okušati u poslu u kojem je već imao određena iskustva.
Već ranije se bavio uzgojem japanskih prepelica s namjerom da za svoju porodicu obezbijedi dnevne količine prepeličijih jaja koja su poznata po svojoj ljekovitosti.
"Kada sam još kao student nabavio nekoliko prepelica i počeo proizvodnju jaja, negdje u podsvijesti sam se nadao da ću od hobija razviti ozbiljan posao. Već nakon dvije godine bio sam u prilici registrirati svoju mini farmu Prepelet d.o.o. na kojoj danas uzgajam blizu 400 japanskih i engleskih prepelica. Trenutno sam jedini registriran uzgajivač prepelica i proizvođač prepeličijih proizvoda na području Brčko distrikta. Svakodnevno distribuiram oko 350 prepeličija jaja po marketima u Brčkom, a želja mi je posao proširiti i na druga područja Bosne i Hercegovine, te u budućnosti se okušati i u izvozu", kaže Ibrahimović.
Naglašava da u ishranu prepelica ne ubacuje nikakve aditive te da svježa jaja s farme direktno idu prema mušterijama, odnosno ne postoje tzv. zalihe jaja. Osim prodaje živih prepelica, prepeličijeg mesa i jaja, u ponudi ima i uslužno inkubiranje svih vrsta jaja.
Ibrahimović je na farmi odnedavno pokrenuo i proizvodnju peletiranog gnojiva koje se proizvodi od prepeličijeg stajnjaka i s ponosom ističe da je trenutno jedini proizvođač te vrste gnojiva u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, prepeličiji stajnjak je mnogo jači od stajnjaka ostalih peradi, te s obzirom na njegovu jačinu nisu potrebne velike količine pri đubrenju zemljišta. U međuvremenu je već dobio jednu ponudu za izvoz prepeleta u Njemačku.
Što se tiče mogućnosti izvoza prepeličijih jaja i mesa u zemlje Evropske unije, Ibrahimović se suočava s problemom što ta vrsta izvoza još nije regulisana odgovarajućim dozvolama.
"Mogućnost izvoza u zemlje Evropske unije bi me ohrabrila da proširim farmu i odlučim se za veća ulaganja u proizvodnju, ali s obzirom na sporost naših institucija kada je riječ o dobijanju dozvola za izvoz, još uvijek se ne usuđujem uložiti značajnija sredstva u proširenje farme. Također, kada je riječ o podršci lokalne vlasti proizvođačima i tu se suočavam s apsurdom. Vlada Brčko distrikta svake godine odvaja značajna sredstva za podršku poljoprivednim proizvođačima, ali trenutnim Pravilnikom o podsticajima poljoprivrednim proizvođačima nije predviđena podrška uzgajivačima prepelica te po tom osnovu ne ostvarujem nikakva prava", kaže Ibrahimović.
Međutim, on je istakao da je nedavno Fondacija "Mozaik“ iz Sarajeva, u okviru svoje strategije osnaživanja mladih poduzetnika, prepoznala njegovu aktivnost kao vrijednu pažnje te su partnerskim ulaganjem podržali njegovu poslovnu aktivnost.
Kako je kazao, supruga Almira mu svakodnevno pomaže u poslu na farmi. Ona je profesorica bosanskoga jezika i književnosti koja također nema stalno zaposlenje, a trenutno je angažovana na određeno vrijeme u jednoj osnovnoj školi u Brčko distriktu. Međutim, oni nisu čekali stalni posao da bi osnovali porodicu.
"Kada smo odlučili vjenčati se, znali smo da moramo biti najveća podrška jedno drugom. Oboje smo odrasli u vrijednim radničkim porodicama, i nadam se da neće zvučati patetično ako kažem da su nam uzor bili naši roditelji koji u životu nikada nisu čekali pomoć drugih, već su cio život pošteno radili, zarađivali, i bili uspješni u poslovima kojima se bave. Mi već imamo značajne rezulate u poslu i jasno nam je da su svakodnevni rad i oslanjanje na vlastite snage među najvažnijim preduslovima uspjeha", izjavila je za Fenu Almira Ibrahimović.
