Na adresu Ministarstva pravde BiH stigla je molba za pomilovanje bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića, saopćenoje za Raport s ove adrese, čime je potvrđeno naše pisanje da je bivši premijer u pokušaju da se oslobodi zatvora.
Novalić je, uz Fikreta Hodžića i bivšeg direktora FUCZ-a Fahrudina Solaka, osuđen na četiri godine zatvora u aferi Respiratori pred Sudom BiH za nabavku neupotrebljivih i smrtonosnih respiratora, dok su ostala dvojica pet odnosno šest godina zatvora.
Komisija za pomilovanje ovog ministarstva ima na stolu njegovu molbu za pomilovanje. Hoće li Komisija uslišiti njegovu molbu, još je u sferi nagađanja.
Novalić je zatražio i odgodu izdražavanja zatvorske kazne od Suda BiH. Odbijena mu je, ali ima pravo žalbe. Pravo je iskoristio. Čeka se odgovor.
Najveća afera u zemlji
S obzirom na to da je ova jedna od najvećih afera u našoj zemlji koja je pod budnim okom javnosti, zanimalo nas je koja je procedura pomilovanja u našoj državi.
"To je akt pomilovanja, to je pravo šefa države, odnosno različito regulirano po različitim zakonima, zemljama", objašnjava za Raport pravni stručnjak Vlado Adamović i dodaje da kod nas može i predsjednik Federacije BiH donijeti akt ako se tiče federalnih zakona, a na nivou države Predsjedništvo, ako se tiče državnih zatvora.
"To je akt milosti, nekoga osloboditi dijela izdržavanja kazne ili ga osloboditi čitavog izdržavanja kazne. Razlozi mogu biti različiti, recimo teško narušeno zdravlje. Naprimjer, čovjek dobio godinu ili dvije zatvora i u međuvremenu oboli od raka. Sad mu treba liječenje, dakle humani je razlog u pitanju ili čovjek napravi nekakvu nehatnu saobraćajnu nesreću, pobije dvoje djece, ali je u pitanju čista slučajnost. Puklo mu je nešto u autu, pa nije on kriv, nego je na granici nehata i slučaja.
Može biti maltretirana supruga ubila supruga, kažnjivo je ubiti, ali ona je cijeli život zlostavljana, pa je sud uzeo u obzir sve, dao joj godinu, dvije zatvora za to ubistvo", govori stručnjak.
Napominje da to nisu sudski kriteriji, nego akt pomilovanja, tako da je to ostavljeno na slobodu onome ko daje pomilovanje.
Različiti sistemi, suština ista
"Ranije se tražilo mišljenje suda, pa se traži mišljenje Ministarstva pravde, recimo predsjednik Federacije zatraži mišljenje Ministarstva pravde u tom pogledu. Različiti su sistemi, to se mijenjalo, ali suština je uvijek ista, da onaj koji daje pomilovanje može promijeniti sudsku odluku", cijeni naš sagovornik.
Adamović podsjeća na ovakve slučajeve i kod teških djela te dugih kazni:
"Pa iz Haga puštaju ljude zbog narušenog zdravlja da se idu liječiti. To vam je određeni vid pomilovanja kad predsjednik Suda, ne šef države, ali je ista forma, kaže Vijeće ga je osudilo, treba dobiti 20 godina, u međuvremenu postaje težak srčani bolesnik, pošaljite ga kući, ljekari su rekli da će ionako umrijeti za godinu".
U kojim slučajevima se može odgoda tražiti?
"Razlozi traženja odgode, izvršenja kazne koji su propisani zakonom nemaju veze s pomilovanjem. Odgoda kazne izvršenja zakona traži se zbog hitnih poslova, zdravstvenog te stanja u porodici… Time se kazna ne mijenja, ista je, samo se ne izvršava po prvom pozivu. Ako neko traži odgodu izvršenja kazne zatvora, to je jedan postupak, a pomilovanje je nešto drugo. Ali po zakonu je moguće tražiti i jedno i drugo".
