Nedovoljno kreveta i ljekara i masovan porast zaraženih koronavirusom doveo je bolnice na Balkanu na rub kolapsa, a haotične scene podsjećaju neke zdravstvene radnike na ratove 1990-ih, piše AFP.
Nakon što se gotovo godinu dana koronavirus držao više ili manje pod kontrolom, obistinio se crni scenarij od kojeg je Balkan strahovao još od početka pandemije.
U teško pogođenoj Bosni i Hercegovini jedan ljekar rekao je AFP-u da mora "žonglirati" između više pacijenata čiji životi vise o koncu.
"Situacija me podsjeća na rat i bojim da će se samo pogoršati tokom zime", rekao je ljekar koji je htio ostati anoniman.
"Možemo odraditi posao troje ljudi, ali ne i petero."
Zapadni Balkan, jedan od najsiromašnijih kutaka Evrope, sedmicama se bori s eksplozijom koronavirusa. Broj umrlih udvostručio se u proteklih mjesec dana i dosegao gotovo 10.000.
Kriza razotkriva rupe u zdravstvenim sistemima koji su ugroženi zbog slabog finansiranja i krize odljeva mozgova. Perspektivni mladi ljekari i medicinske sestre odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama i obrazovanjem.
Balkan je prije pandemije imao najmanji broj ljekara po glavi stanovnika u Evropi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Bolnice se sad suočavaju s još manjim brojem osoblja jer i ono postaje žrtva respiratorne bolesti.
U Srbiji je oko 2.000 zdravstvenih radnika prisiljeno otići u samoizolaciju, dok u isto vrijeme veliki broj pacijenata puni bolničke krevete u prijestolnici Beogradu.
"Nisam takvo nešto doživio u svojoj profesionalnoj karijeri", rekao je drhtavim glasom Rade Panić, predsjednik srbijanskog sindikata ljekara za regionalni TV kanal N1.
"Nisam imao sobu za pacijente koje medicinski smatramo mladima. A nisam ih imao ni kamo poslati", dodao je anesteziolog koji radi u "crvenoj zoni" bolnice i liječi najteže slučajeve covida-19.
Nedostatak kreveta
BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora u prvih su deset evropskih zemalja s najvišom stopom smrtnosti po glavi stanovnika.
No vlade u regiji nisu se željele vratiti drastičnim zatvaranjima kao na početku pandemije. Umjesto toga, odlučile su za manja ograničenja poput ranijih zatvaranja restorana.
Dok Srbija juri izgraditi dvije nove bolnice, Kosovo razmatra adaptaciju starih hotela u improvizirane odjele, uključujući Grand Hotel u Prištini.
Prepune bolnice u Prištini dovode do toga da se neke pacijente, poput 33-godišnjeg Veprima Morine, ne može primiti.
"Ljekar mi je rekao da uzimam terapiju kod kuće jer su bolnice pune", rekao je fitness trener za AFP.
Morina je uspio "unajmiti" medicinsku sestru da se brine o njemu kod kuće, što je opcija za koju se odlučuju oni koji si to mogu priuštiti. Za dobivanje bolničkog kreveta sada su potrebne "veze", rekao je Morina.
"Moraš imati sreće da bi našao mjesto."
U susjednoj Sjevernoj Makedoniji vlada se okreće privatnim klinikama koje mogu prihvatiti covid pacijente jer su popunjene sve javne bolnice.
"Osiguravamo nove krevete, ali sve je teže i teže", rekao je ministar zdravstva Venko Filipče prošle sedmice.
U bolnicama izvan prijestolnice Skoplja, pacijentima porodica i prijatelji donose hranu, a ponekad i lijekove, piše AFP.
"Katastrofa. Neorganizirano. Niko se satima ne javlja na telefon", rekao je muškarac koji je pokušavao dobiti informaciju o svom bolesnom rođaku.
"Oni (medicinsko osoblje) bore se, daju sve od sebe, ali jednostavno ne mogu sve učiniti."
Spora reakcija
Hrvatski ljekari također su upozorili na nedostatak osoblja i opreme. Trenutno je u Hrvatskoj hospitalizirano više od 2.200 pacijenata, a 3.000 pacijenata poguralo bi zdravstveni sistem u "kolaps", rekli su, piše AFP.
Stručnjaci kažu da se političari trude održati balans između kontroliranja virusa i zaštite krhke ekonomije.
"Presiromašni smo da bi se sve (mjere zatvaranja) dvaput ponovilo", rekao je AFP-u hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić.
U BiH trgovine, restorani i teretane ostaju otvoreni, dok je Srbija skratila radno vrijeme firmama.
Iako napredak u razvoju vakcine ljekarima daje nadu, plaše se haosa koji bi u međuvremenu mogao izbiti.
"Ne razumijem zašto vlasti ne uvode strožije mjere", rekla je Jasmina Smajić, doktorica iz Tuzle.
"Nešto se mora poduzeti ako želimo spriječiti katastrofalne posljedice", prenosi Jutarnji list.
