Reforma javne uprave u BiH jedan je od uvjeta na evropskom putu BiH, međutim, na ovom polju malo toga je urađeno proteklih godina, a pred vlastima je mnogo posla ako žele ispuniti ovaj uvjet i građanima omogućiti profesionalnu, depolitiziranu i javnu upravu koja bi im uistinu bila na usluzi.
U trenutnim okolnostima i imajući u vidu da se ove, poput mnogih drugih reformi u BiH kreću „puževim korakom“, teško je očekivati da će vlasti u skorije vrijeme promijeniti dosadašnje obrasce ponašanja koje karakterišu sporost, tromost i inertnost.
Budžetske institucije i njihove „kćerke“ za boljitak građana
Najbolji primjer koji pokazuje na koji način vlast vidi reformu javne uprave su slučajevi formiranja novih budžetskih institucija ili njihovih „kćerki“ koje uglavnom služe za uhljebljenje podobnih, stranačkih kadrova čemu svjedočimo godinama.
Jedan od takvih primjera je, kako sazanje Raport, i formiranje odjeljenja Agencije za državnu službu BiH u Mostaru i u Banjoj Luci.
Ova agencija je naime već pripremila izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koje osim povećanja broja zaposlenih u Agenciji precizira i da se otvaraju i uredi Agencije u još dva grada.
Faksimil novog Pravilnika Agencije za državnu službu BiH: Vijeću ministara šalju prijedlog za otvaranje ureda u Mostaru i Banjoj Luci
Iako nije teško pretpostaviti kako će se birati direktori tih ureda i njihovi saradnici i savjetnici kao i da će ovaj potez iziskivati nove i značajne troškove u budžetu, kroz obrazloženje za izmjenu Pravilnika, iz Agencije nam poručuju da sve to rade „za dobrobit građana“.
„Imajući u vidu načelo racionalizacije unutrašnje organizacije koje podrazumijeva uspostavu ekonomične organizacione strukture potrebne za efikasno i uspješno obavljanje poslova i rukovođenje uz što manje troškove, te načelo dostupnosti što podrazumijeva da se unutrašnja organizacija organa uprave utvrdi na način kojim se u najvećoj mogućoj mjeri omogućava efikasno zadovoljenje potreba građana i drugih stranaka, uspostavljanjem Odjeljenja Agencije van sjedišta Agencije omogućava se efikasno zadovoljenje potreba građana i drugih stranaka, lakši pristup javnoj upravi, veća konkurentnost prijavljivanjem većeg broja kandidata, koji neće biti izloženi troškovima putovanja do mjesta održavanja ispita, ukoliko žive na udaljenim lokacijama“, dio je obrazloženja Agencije za državnu službu o potrebi otvaranja ureda u Mostaru i Banjoj Luci.
Uspostava registra zaposlenih u institucijama
O Pravilniku će se izjašnjavati Vijeće ministara BiH koje će dati konačnu riječ o otvaranju odjeljenja Agencije u još dva grada.
Agencija za državnu službu BiH ovogodišnjim izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi BiH zadužena je za uspostavu registra zaposlenih u institucijama BiH što se smatra jednim od ključnih pretpostavki za početak sistemske reforme javne uprave na državnom nivou i jasno je da će joj u tom pravcu biti potrebni dodatni ljudski kapaciteti i resursi.
Jer, prema tom zakonu, registar koji će sadržavati podatke o zaposlenima u državnim institucijama, a u koji iz razumljivih razloga neće ući podaci o policijskim službenicima, profesionalnim vojnim osobama i zaposlenima u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH i u Državnom zatvoru mora biti formiran najdalje do kraja 2026. godine.
No, je li otvaranje ureda u Mostaru i u Banjoj Luci neophodno za reformu i hoće li je učiniti efikasnijom teško je prognozirati, jer kao što smo naveli proširenje kapaciteta institucija na teret budžeta, bez garancije da će ti uredi biti popunjeni sposobnim, a ne podobnim kadrom nisu reforma, nego već viđeni scenarij koji je BiH do sada mnogo koštao.
I u novcu i u nerealiziranim reformama za kojima ova zemlja vapi.
