Odbor za mikrobiologiju i srodne discipline Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH, na čelu sa akademkinjom prof. dr. Mirsadom Hukić pripremio je projekt Geoportal za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 virusa, koji će uskoro biti spreman.
Koristit će štabovima civilne zaštite, epidemiološkim službama, zavodima za javno zdravstvo, kliničarima i predstavnicima vlasti u BiH.
Kvalitetan kadar
„Otkako je krenula pandemija, mnogo ljudi me konsultovalo. Razgovarala sam i sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH, s kolegama koji rade na zadacima, epidemiolozima…Ostavila sam kvalitetan kadar iza sebe i oni mogu da iznesu situaciju, samo im treba dati priliku, a ja sam, naravno, na raspolaganju i nikome nisam uskratila svoje znanje. U mojoj glavi su svježe epidemije svinjske i ptičije gripe i hemoragijske groznice, gdje sam aktivno učestvovala i to iskustvo nesebično dijelim i nudim svima.
Zbog toga sam i odlučila sa saradnicima i institucijama u BiH da napravim jedan veliki projekt - geoinformatički portal koji će biti podloga za buduća naučna istraživanja, za učenje i ponavljanje gradiva. Geoportal je odobrila Akademija nauka i umjetnosti BiH, a njen predsjednik Miloš Trifković podržao. Tim je multidisciplinaran, u njega su uključeni mikrobiolozi, infektolozi, hemičari, veterinari, kliničari, statističari“, kaže za Raport prof. Hukić.
Prema njenim riječima, tim je aplicirao interaktivnu kartu i na nju povezao statističke podatke iz Zavoda za statistiku - broj stanovnika po godinama i spolu, gustinu naseljenosti, odnosno kompletnu demografsku sliku.
„Sada ubacujemo zdravstvene kapacitete, a moguće je ubaciti i druge kapacitete koji mogu biti ekstenzija zdravstvenim. Geoportal će sadržavati sve podatke koji će pomoći u praćenju i sprečavanju širenja koronavirusa, od broja testiranih, broja pozitivnih, teško bolesnih, hospitaliziranih bolesnika uz prikaz na prostornim jedinicama.
To će nama poslije trebati, jer nam se valja i iduće godine baviti ovom bolešću. Neće ona otići, ona će nas sačekati dok ne postignemo kolektivni imunitet“, govori prof. Hukić.
Dijeliti podatke
Napominje da je pandemija koronavirusa vrlo kompleksna situacija sa mnogo nepoznanica. Međutim, kako kaže, naše službe rade dobro.
„Vrlo je važno da se sve snage udruže i krenu u jednom pravcu tako da sve resurse objedinimo u jednu cjelinu i dijelimo podatke. Da bismo upravljali ovom krizom moramo imati blagovremene, korektne i tačne informacije i vrlo dobru saradnju svih uključenih.
Svi smo osjetljivi na koronavirus, nemamo prijašnje iskustvo i nemamo imunitet. Vrlo je važno da pacijenti budu iskreni. Sada imamo primjere gdje su ljudi postupali na način koji nije primjeren, a to je dovelo do problema i u zdravstvenim ustanovama. Ako se to nastavi dešavati, jedna po jedna će se zatvarati. Doktori, sestre i osoblje moraju biti zdravi da bi pružili njegu“, govori prof. Hukić.
Na pitanje kada možemo u BiH očekivati veliki val pandemije, prof. Hukić ističe da val iz Italije i Španije ne mora ni doći do nas.
„On može nestati u Jadranskom moru. Sve zavisi od nas. Ne moramo mi imati tu strašnu kliničku sliku, ako smo dovoljno mudri, organizovani i pametni. Moramo poštovati mjere izolacije dok se situacija ne smiri, kako bi širenje virusa bilo stavljeno pod kontrolu i kako bi se sačuvao zdravstveni sistem od preopterećenja.
Razvijanje vakcine
Kina je zaustavila pandemiju disciplinom, a ako mi to ne možemo izdržati, imat ćemo katastrofu. Ako budemo disciplinirani, možemo izbjeći devastirajuću situacija s velikim brojem oboljelih i mrtvih te zdravstvenim sistemom koji puca“, poručuje prof. Hukić.
Slikovito je opisala da nam do ljeta, kada će ljudi manje boraviti u zatvorenom i kada će virus kraće živjeti u vanjskoj sredini, predstoji igra žmire sa koronavirusom.
„Tada će doći do stišavanja, a mi ćemo navijati da naučnici što prije razviju vakcinu, kako bi u kasnu jesen mogla započeti vakcinacija. Do tada moramo pratiti mjere, ne smijemo biti opušteni poput Italijana. U ovakvoj situaciji, demokratija nije atribut. Disciplinirane nacije uspješnije se bore“, zaključuje prof. Hukić.
