Vijesti

Alarmantno: BiH uvrštena među demografski najkritičnije evropske zemlje

Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu za izradu prijedloga teksta Zakona o popisu stanovništva, za koji je još neizvjesno kada će biti proveden. S obzirom na to da je u BiH prošli proveden s dvije godine zakašnjenja za ostalim zemljama, 2013. godine, bh. vlasti, kako sada stvari stoje, idući popis planiraju tek za 2023. godinu, piše Večernji list BiH.

Konstantan pad

Ako se popis dogodi, najveća pažnja bit će usmjerena prema demografiji, odnosno koje su se promjene dogodile u posljednjih deset godina. U tom kontekstu važno se podsjetiti na neke rezultate s posljednjeg popisa stanovništva s obzirom na konstantan demografski pad koji BiH bilježi. Podsjećanja radi, rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine pokazali su da je BiH doživjela demografski pad, koji se i dalje nastavlja. Depopulacija i starenje dominantno određuju tok razvoja njenog stanovništva, a oba procesa dodatno se dinamiziraju povećavanjem razlike između broja živorođenih i broja umrlih (u korist potonjih) iz godine u godinu te nastavkom iseljavanja, pretežito mladih.

Usljed takvih populacijskih tendencija BiH se, prema relevantnim pokazateljima, rangira među demografski najkritičnije evropske zemlje. Prema rezultatima popisa stanovništva provedenog 2013. godine, u BiH živi 3,531.159 stalnih stanovnika. To je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da je registriran manji broj stanovnika u odnosu na prethodni popis. Negativna razlika u ukupnom broju stanovnika prema popisima iz 1991. i 2013. godine iznosi 845.874, što predstavlja relativno umanjenje od 19,3 posto. Ustanovljena brojnost stanovništva posljednjim popisom odgovara stanju iz druge polovine 60-ih godina, ali su bitno drukčija njegova dinamička i strukturna obilježja.

Brojnost stanovništva

Ovo umanjenje od gotovo petine stanovništva, popraćeno pogoršanjem njegove dobne strukture, posljedica je rata, ali i poratne društvene krize, u kojima su imanentni faktori s izrazito nepovoljnim djelovanjem na populacijske procese. Po svome intenzitetu izdvajaju se: visoki ratni mortalitet (izravni ljudski gubici), prisilne migracije i neostvareni natalitet u ratnim godinama, nezadovoljavajući povratak izbjeglica i iseljenika iz inozemstva, nastavak trenda odljeva stanovnika izvan BiH i nakon rata te stalni pad stope nataliteta u uvjetima društveno-ekonomske tranzicije.

Šokantno zvuči podatak kako je 2013. godine u BiH postojalo samo šest multikonfesionalnih općina: Mostar, Jajce, Busovača, Vukosavlje, Glamoč i Distrikt Brčko, niko nema iznad 50 posto udjela u stanovništvu. Sada su procjene kako je u BiH znatno manji broj stanovnika.