Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je saopćenje u kojem navodi šta se očekuje tokom idućih nekoliko mjeseci, tačnije od marta do maja.
U mnogim dijelovima svijeta u idućih nekoliko mjeseci očekuju se nadprosječne temperature čak i bez prisustva događaja El Nino, koji inače dovodi do zatopljenja, objavila je Svjetska meteorološka organizacija.
Snažan utjecaj
Prema WMO-ovim novostima o događaju El Nino/južnoj oscilaciji (ENSO) šanska nastavka ENSO neutralnih uvjeta od marta do maja 2020. iznosi 60 posto. Šansa događaja El Nino iznosi 35 posto, a šansa događaja La Nina 5 posto. Za period juni-avgust 2020., šansa ENSO neutralnog stanja iznosi 55 posto, šansa događaja El Niao iznosi 20-25 posto, a šansa događaja La Nina također 20-25 posto.
El Nino/južna oscilacija prirodni je fenomen koji uključuje fluktuacije temperatura površine okeana na ekvatorijalnom Pacifiku, zajedno s promjenama atmosferske cirkulacije iznad tog područja, te koji snažno utječe na obrasce vremena i klime i povezan je s rizicima kao što su obilne kiše, poplave i suše.
El Nino obično podiže globalnu temperaturu, dok La Nina ima suprotni učinak. El Nino i La Nina nisu jedini prirodni fenomeni koji utječu na globalne klimatske obrasce. WMO je zato uvela nove Globalne sezonske novosti o klimi, koje su trenutno u probnoj fazi, a u kojima se uzimaju u obzir i drugi faktori koji utječu na klimu naprimjer dipol Indijskog okeana.
U Globalnim sezonskim novostima o klimi stoji da su u velikim dijelovima svijeta vjerovatne iznadprosječne temperature površine mora, kako u tropskim predjelima, tako i izvan njih. Prema prognozama za period od marta do maja 2020. očekuju se temperature kopna više od uobičajenih, posebno u tropskim širinama.
Trend globalnog zatopljenja također doprinosi prognozi iznadprosječnih temperatura površine mora te temperature zraka, navodi se u tekstu.
Čak su i mjeseci ENSO neutralnog stanja topliji nego prije jer su temperature zraka i površine mora te toplina u okeanima porasli usljed klimatskih promjena. Budući da u okeane odlazi 90 posto energije zarobljene djelovanjem stakleničkih plinova, količina topline u oceanima na rekordnom je nivou, istaknuo je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Tako je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja, što je posljedica kombinacije snažnog događaja El Nino i globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. 2019. je bila druga najtoplija godina u povijesti mjerenja iako te godine nije bilo snažnog događaja El Nino. Upravo smo zabilježili najtopliji januar u povijesti mjerenja. Signal klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjima sada je jednako snažan kao signal velikih prirodnih sila, rekao je Taalas.
Iako od prošlog jula prevladavaju ENSO neutralni uvjeti, zabilježena je snažna pozitivna faza dipola Indijskog okeana (IOD), koji se ponekad naziva indijskim Ninom, a koja se povezuje sa sušom koja je doprinijela šumskim požarima u Australiji i iznadprosječnim padavinama i poplavama u istočnoj Africi, pri čemu su ove druge odigrale ključnu ulogu u trenutačnoj najezdi pustinjskih skakavaca u toj regiji. Dipol Indijskog okeana trenutno je neutralan.
Niže padavine
Sjeverno od ekvatora u centralnom tropskom Pacifiku te u jugozapadnom Indijskom okeanu očekuju se količine padavina više od uobičajenih, što će se protegnuti i na istočnu ekvatorijalnu Afriku. Povećanje šansi za padavine niže od uobičajenih postoje u velikom dijelu ostatka zapadnog tropskog i izvantropskog Pacifika. Padavine niže od uobičajenih također su vjerovatne u sjevernoj Južnoj Americi, Srednjoj Americi i na Karibima te u južnoj Africi, navodi se u WMO-ovim Globalnim sezonskim novostima o klimi. U upravo završenoj sezoni koja obuhvata period od novembra do januara, u jugoistočnoj Aziji, Okeaniji i zapadnoj Australiji te u južnoj Africi, Srednjoj Americi i na Karibima također su zabilježene anomalije u obliku manje do znatno manje količine padavina. Prognoza kojom se predviđa nastavak suhih uvjeta u tim podregijama sugerira da bi ih trebalo budno pratiti i u nadolazećim mjesecima.
WMO-ove Globalne sezonske novosti o klimi temelje se na predviđanjima klimatskih modela iz cijelog svijeta dobivenih od WMO-ovih Globalnih centara za izradu dugoročnih prognoza.
Oba alata upotrebljavaju se pri izradi planova u sistemu Ujedinjenih naroda te služe kao nadopuna podacima koje objavljuju nacionalni meteorološki i hidrološki zavodi, Regionalni klimatski centri WMO-a te Forumi za regionalna klimatska predviđanja kao izvore informacija za donošenje odluka na nivou država za upravljanje kriznim situacijama, planiranje u sektorima osjetljivim na klimu te za vlade.
Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodama.
