U Sjedinjenim Američkim Državama pada odluka ko će voditi državu - Kamala Harris (60) ili Donald Trump (78)?
BILD rasvjetljava kako bi svaki predsjednik utjecao na novčanike njemačkih građana.
Kako naglašava ekonomista Jorg Karmer (58), najava Trumpa da će uvesti carine Evropi vjerovatno će izazvati protucarine:
"To bi moglo oslabiti međunarodnu podjelu rada i čak izazvati trgovinski rat”.
Njemačke kompanije i dioničari također bi patili od toga. Trumpova pobjeda bi u početku mogla potaknuti burze, ali bi dugoročno mogla imati negativne posljedice.
S demokratom Harris je upravo obrnuto - ona planira veće poreze na dobit, što bi u početku moglo sniziti cijene dionica. Dugoročno, međutim, Krämer očekuje “više stabilnosti” jer Harris neće započeti trgovinski rat s Nijemcima.
Ako Trump podigne carine na evropske proizvode do 20 posto, a Bruxelles odgovori protumjerama, njemački bi se bruto domaći proizvod do 2028. mogao smanjiti za nevjerovatnih 180 milijardi eura.
To bi bilo prosječno 2.170 eura manje u svačijem novčaniku, tvrde eksperti.
Još gore - Njemačkoj prijeti gubitak do 151.000 radnih mjesta.
"Ako Trump zaista uvede carine, to bi bio problem za Njemačku kao izvoznu zemlju", rekao je Kramer.
Posebno bi bila pogođena autoindustrija koja se već bori.
Martin Moryson, glavni evropski ekonomista u upravitelju imovinom DWSuć, kaže za BILD:
“Čak i ako carine ne budu donesene kao što je prethodno najavljeno, one će poremetiti ulaganja. Kompanije čekaju da donesu investicijske odluke dok situacija ne postane jasna.
S Trumpom bi to moglo potrajati jako dugo – do četiri godine.”
