Prije sedmicu dana na Kosovu se dogodila svojevrsna revolucija. Pokret Vetëvendosje (Samoopredjeljenje) na parlamentarnim je izborima dobio 50 posto glasova, dakle više od svih političkih protivnika zajedno. Bila je to nezapamćena pobjeda, najveća u historiji Kosova. Lider tog pokreta Albin Kurti uspio je uvjeriti građane Kosova da su ovi izbori bili referendum. Ili će glasati za njegovu stranku i za promjene, ili će glasati za druge i nastaviti po starome. Građani su rekli svoje. Ali njegova pobjeda otvara brojna pitanja, ne samo na Kosovu nego i u regiji i šire. Kurti je relativno mlad, ali u politici je, na ovaj ili onaj način, prisutan već četvrt stoljeća, uglavnom kao buntovnik.
Svijet je prvi put čuo za njega kada je u jesen 1997. godine vodio proteste studenata u Prištini protiv Miloševićeva režima koji je na Kosovu uspostavio svojevrsni aparthejd. Na mirne proteste studenata brutalno je intervenirala Miloševićeva policija, a Kurtija uhapsila. Ti su protesti označili kraj šutnje i mirnog pasivnog otpora Albanaca protiv Miloševićeva režima. Kurti je potom postao jedan od glasnogovornika Oslobodilačke vojske Kosova. Još jednom ga je uhapsio Miloševićev režim, prebačen je u Srbiju i osuđen na 15 godina zatvora. Na sudu se nije htio niti braniti jer je govorio da ne priznaje taj sud. Pod pritiskom međunarodne zajednice pušten je nakon pada Miloševića, ali ne odmah.
Organizirao je proteste i nakon oslobađanja Kosova, često protiv međunarodne zajednice, a često i protiv albanske političke elite na vlasti. Osnovao je pokret Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), s kojim nije išao na izbore. Kasnije je taj pokret s ideje protesta na cesti i napada na institucije odlučio registrirati kao političku stranku i učestvovati na izborima. Prvo su dobili oko 12 posto glasova. I na svakim su izborima bili sve uspješniji. Čak su dva puta bili nadomak ulaska u vladu, da bi ih oba puta u zadnji čas izdali nesuđeni politički partneri.
Zbog protivljenja međunarodnoj zajednici politički protivnici na Kosovu su ih prikazivali kao "opasnost po Kosovo", a zbog stalnog pozivanja na narod i ukazivanja na nedopuštene socijalne nejednakosti kao "ljevičare i komuniste". Kurti proteste nije zaustavio niti kada je postao zastupnik. Protestirao je, i to bacivši suzavac u skupštini, protiv sporazuma Kosova i Srbije o stvaranju Asocijacije općina sa srpskom većinom jer je to smatrao "stvaranjem Republike Srpske" na Kosovu.
Mnogi su prije malo manje od godinu dana bili šokirani kada je Albin Kurti rekao "ne" američkom ambasadoru Richardu Grenellu, tada izaslaniku američkog predsjednika Donalda Trumpa za dijalog Kosova i Srbije. Nije htio biti dio sporazuma o podjeli Kosova ili promjeni granica putem razmjene teritorija. Iskoristili su to na Kosovu kako bi ga srušili s vlasti i optužili da "ruši partnerstvo s Amerikom", što je na Kosovu smrtni grijeh. No što god da je radio, podrška za Vetëvendosje na Kosovu je uvijek rasla, pogotovo među mladima.
Jedan od ciljeva za koje se zalaže jest i spuštanje dobne granice za pravo glasa na 16 godina, jer Kosovo ima najmlađe stanovništvo u Evropi. Na nedavnim je izborima konačno osvojio više glasova od svih ostalih zajedno i, ako se ne dogodi neko čudo u zadnji tren, može bez potrebe koaliranja s drugim strankama koje predstavljaju Albance formirati vladu. U razgovoru za Jutarnji list Kurti govori bez zadrške o svim temama, od ideje o ujedinjenju Kosova s Albanijom, njegovom protivljenju idejama za razmjenu teritorija sa Srbijom, ali i dijalogu sa Srbijom, što mu nije prioritet.
Zašto ste ove izbore nazvali referendumom?
Napravili smo predizbornu koaliciju s pokretom Vetëvendosje i listom predsjednice Vjose Osmani. Ovi su se izbori pretvorili u referendum jer se odlučivalo o raskidu s onima s kojima smo pobijedili i u oktobru 2019., a koji su nas potom izdali i srušili našu vladu, i raskid s drugim dijelom koji je pokušavao zadržati situaciju po starome. Taj raskid dao je ovim izborima epitet referenduma.
Međutim, bez obzira na veliku pobjedu, zbog izbornog sistema vi nećete imati više od 50 posto zastupničkih mjesta pa morate koalirati s nekim, barem s predstavnicima manjina. Vidite li tu problem u sastavljanju vlade?
Čini se da ćemo na kraju dobiti više od 50 posto glasova, ali ne i 61 zastupničko mjesto jer je 20 od 120 mjesta rezervirano za predstavnike manjina. Mi smo koalicije dovršili prije izbora. Poslije izbora ćemo razgovarati samo sa zastupnicima nesrpskih manjina i individualno s nekim zastupnikom opozicije jer neki od njih, nakon ovih rezultata i ovakve pobjede, mogli bi razmisliti i podržati nas.
Zašto ne i s predstavnicima srpske manjine?
Ako je pobijedio neki kandidat srpske manjine koji nije iz Srpske liste, onda ćemo ih pozvati u koaliciju. Zastupnici Srpske liste ponašaju se kao instrument Beograda, a s druge strane oni su i 25. marta srušili našu vladu, iako nisu imali niti jednu primjedbu na vladu u kojoj smo imali dva ministra iz njihovih redova. Dakle, ja sam im dao dva ministarstva, nisu dali niti jednu primjedbu, a 25. marta su glasali za rušenje vlade. Treći faktor je da oni nemaju ništa autentično u odnosu s Beogradom.
Pobijedili ste i obećanjima za borbu protiv korupcije. Stvorili ste po tom pitanju velika očekivanja. Gdje ćete usmjeriti tu borbu protiv korupcije?
Na Kosovu nema korupcije u društvu, nego postoji korupcija u institucijama. A u institucijama korupcija je koncentrirana na vrhu. Dakle, mislim da će biti lakše nego što se misli. Prema jednoj studiji od prije tri godine, 34 posto građana jedne susjedne nam države plaća mito da bi dobili neku javnu uslugu koja im je inače zajamčena od države. Taj postotak na Kosovu je 10 posto. Na Kosovu korupcija nije kultura, nego je sistem. Kao posljedica toga opozicija već tri godine zaredom dobiva izbore na Kosovu.
Postoji objektivna osnova u populaciji koja pruža otpor i traži promjene. Zato je naša pobjeda ovoga puta bila tako velika. Ja sam puno veći optimist i vjerujem da ćemo se uspjeti izboriti protiv korupcije, zaustaviti je u institucijama, počevši postupak nadzora u sudstvu, tužiteljskom vijeću i sudskom vijeću i općenito u pravosuđu. Isto tako nastavit ćemo kontrolu visoko pozicioniranih dužnosnika u policiji i obavještajnoj službi. Osnovat ćemo i tri nova suda: sud rada, trgovački sud i administrativni sud. Čak pola miliona predmeta stoji prašnjavo u ladicama u palači pravde. Treba nam aktivno tužiteljstvo i efikasno sudstvo. Po tom pitanju sam optimist.
Vaše djelovanje obilježilo je i protivljenje međunarodnoj zajednici, njezinom djelovanju na Kosovu. Kako ćete s njima sarađivati kada budete na vlasti?
Sa žalošću mogu konstatirati da je nezakonito bogatstvo na Kosovu, koje su stvorili neki političari na Kosovu postavši time jedni od najbogatijih ljudi, stvoreno pred očima i nosom međunarodne zajednice, UNMIK-a i EULEX-a. Dakle, naše kritike prema njima pokazale su se tačnima. Nadam se da će nam međunarodni faktori na Kosovu pomoći u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala jer, između ostalog, to su i njihove primjedbe kada rade izvještaje o stanju na Kosovu. Dakle, nadamo se da će nam pomoći da odradimo posao koji je bio njihov i koji nisu odradili. U ovom smjeru dva su prijedloga zakona za nas ključna, onaj protiv mafije i prijedlog zakona o zapljeni nezakonito stečene imovine.
Vaša izjava da dijalog sa Srbijom neće biti prioritet izazvala je zabrinutost, pa čak i u Bruxellesu. Hoćete li nastaviti dijalog sa Srbijom pod posredovanjem EU u Bruxellesu?
- Prema istraživanju stavova građana na Kosovu, dijalog sa Srbijom je na šestom ili sedmom mjestu na listi prioriteta. U ovoj kampanji mi smo se najviše zalagali za pravdu i radna mjesta. U isto vrijeme se nalazimo usred pandemije covida-19. Možemo napraviti kompromis i sa šestog ili sedmog mjesta ovo pitanje staviti na četvrto mjesto. Dakle iza pandemije s kojom se suočavamo, pravde i zapošljavanja, što su naša predizborna obećanja.
Ne želim podcijeniti dijalog, ali niti ga preuveličati. Mislim da smo preuveličavanjem dijaloga do sada imali na neki način otmicu državotvornih, demokratskih i razvojnih prioriteta i zadaća.
Imat ću ministra vanjskih poslova, imat ću kao novi premijer i glavnog pregovarača, koji će bez sumnje biti uključeni i u dijalog sa Srbijom. No taj dijalog treba biti dobro pripremljen. Dakle, neću ga zapostavljati, ali mislim da ga zapostavljaju oni koji zapostavljaju potrebu za dobrom pripremom dijaloga.
Često se iznosi mišljenje da treba nešto dati kako bi Srbija priznala Kosovo, ili barem pristala da Kosovo bude član UN-a. Što ste spremni dati u dijalogu?
Žao mi je, ali to je teza predsjednika Srbije koji stranim diplomatima govori da će on na kraju priznati Kosovo, ali prvo želi znati šta će dati Kosovo. Dakle, on želi znati što je Kosovo spremno dati, a u isto vrijeme ga ne priznaje. Mi nećemo upasti u takvu zamku. Mi moramo izaći iz transakcijske logike u transatlantsku i transformacijsku logiku. Odnosi između Kosova i Srbije trebaju biti zasnovani na ravnopravnosti i reciprocitetu. Neka dijalog ubuduće bude ozbiljan i iskren i u njemu strane svoje zahtjeve neka predstave na transparentan i demokratski način.
Budući dijalog treba biti postavljen tako da građani budu krajnji dobitnici, a ne da bude postavljen s ciljem da se određenom političaru sačuva obraz, a nekom drugom sačuva koža. Zato mislim da moramo promijeniti pristup i ne pristati na logiku 'što ti daješ da bih ja uzeo'. Kako je rekao i američki predsjednik Biden, u dijaloga mora biti međusobno priznanje i tako treba postaviti ciljeve, a ne logikom transakcija koja je, između ostalog i dovela do ideja u razmjeni teritorija. To je bio projekt koji je propao, ali kao ideja nije još uvijek mrtav.
Ono što ja zovem transformacijskim pristupom bio bi sporazum koji bi transformirao i Kosovo i Srbiju. Takav bi sporazum trebao demokratizirati Srbiju, pomoći da se suoči s prošlošću i, na kraju, nakon osamostaljenja Kosova prije 13 godina od Srbije treba se dogoditi osamostaljenje Srbije od Kosova, a to prolaze preko Ustava Srbije koji je napisao Vojislav Koštunica. S druge strane, i Kosovo se treba promijeniti, demokratizirati i europeizirati.
Vaše protivljenje ideji o razmjeni teritorija vas je, smatraju mnogi, koštalo i rušenja s vlasti. Još uvijek se čuju neki krugovi koji smatraju da bi i ta ideja trebala ipak biti na stolu. Postoji li na Kosovu ikakva mogućnost za pristanak na takvu ideju?
Sigurno ne. Kosovo se s time neće nikada pomiriti. Čini se da je to interes vodstva u Beogradu, a dodao bih i Ruske Federacije.
Tako bi došlo do destabilizacije regije i skretanja s kolosijeka euroatlantskih integracija prema sigurnosnim problemima gdje se oni osjećaju snažniji. Mislim da zapadni Balkan sada nema potrebe za ideje iz 19. stoljeća. Žao mi je da se tu i tamo još uvijek nađu oni koji ne dopuštaju da ta ideja izumre, iako je kao projekt propao.
Ali neki ishod dijaloga se ipak očekuje, Srbija misli da ona mora nešto dobiti?
Ne možemo pristati na logiku kompenzacije. U ovom slučaju kompenzacije Srbiji zbog poraza iz vremena Miloševićeva režima. Srbija je s Miloševićem izgubila Kosovo i sad bismo mi trebali pristati da to kao Kosovo nadoknadimo 20 godina kasnije. A pritom oni kao da ne shvaćaju da se ovom logikom i dalje poistovjećuju s Miloševićevom politikom.
Umjesto da se od njega distanciraju i kažu da je on izgubio Kosovo, oni sada kažu 'dajte nam nešto zauzvrat'. Ja sam spreman razgovarati za svaki gubitak kojeg je bilo koji Srbin imao na Kosovu. Ali ne mogu imati razumijevanja za suze zbog poraza koje je doživjela Miloševićeva Srbija i sada razmisliti kako da onima koji liju takve suze to nadoknadimo. Spremni smo, međutim, raditi u interesu svih građana i u interesu Srba.
Kada ste bili dva puta uhapšeni, sadašnji srpski predsjednik bio je dio te vlasti koja vas je zatvorila. Kako ćete se osjećati sada kada se budete u sasvim drugim okolnostima s njime sastajali?
Ja sam 1997. godine organizirao proteste studenata protiv Miloševićeva režima, a u to vrijeme je Vučić bio ministar u Miloševićevoj vladi. Mislim da će rezultat naših sastanaka ovisiti najviše o distanciranju koje srpski predsjednik mora imati prema takvom neslavnom režimu čiji je dio, nažalost, bio i on lično.
Kompletan intervju možete pročitati OVDJE.
