Nova upravna zgrada Memorijalnog centra Potočari otvorena je prije nekoliko dana u Potočarima pored Srebrenice. Na dan otvorenja predstavnici lokalnih vlasti skupa sa predstavnicama udruženja koja okupljaju majke Srebrenice, prisustvovali su konferenciji pod nazivom “Genocid i Srebrenica: Saradnja za istinu”. Na konferenciji su prikazani rezultati planiranih projekata Memorijalnog centra, u čiju obnovu je uloženo milion konvertibilnih maraka, koje su donirale opštine i kantoni iz BiH.
"U posljednje dvije godine, Memorijalni centar je potpisao više od 40 memoranduma o saradnji sa mnogim institucijama, kako u inostranstvu, tako i u BiH. Saradnja sa visokoobrazovnim institucijama u BiH je na visokom nivou, ali u posljednje vrijeme se krug institucija koje žele sarađivati sa Memorijalnim centrom širi. Jedan od dokaza je i nedavno potpisana Platforma "Saradnja za istinu", kojom su premijeri, resorni ministri i gradonačelnici i načelnici još jednom potvrdili podršku i zajednički rad na podršci Srebrenici i Memorijalnom centru Srebrenica. Jedinice lokalne samouprave u mnogim gradovim i općinama su spremne da poprave i utvrde sa nama saradnju", kazala je u razgovoru za Raport glasnogovornica Memorijalnog centra, Almasa Salihović.
Saradnja sa državnim institucijama
Ona je govorila i o podršci koju Memorijalni centar dobiva od institucija u Republici Srpskoj, ali i pripremama za 27. godišnjicu od genocida u Srebrenici. Između ostalog, osvrnula se i na trenutnu finansijsku situaciju Memorijalnog centra Srebrenica, koji su sve značajni projekti, ali i šta sve Centar planira uraditi u budućnosti.
Kada je riječ o saradnji sa institucijama u Republici Srpskoj, Salihović kaže da od samog osnivanja institucija nije imala podršku iz ovog entiteta.
"Iako je na teritoriji entiteta Republika Srpska, Memorijalni centar Srebrenica je državna institucija od 2007. godine. Od samog osnivanja, Centar nije imao podršku institucija iz ovog entiteta, a to je iz prostog razloga što politički vrh negira genocid u Srebrenici, a sama misija Centra je sjećanje na genocid i ubijene žrtve genocida u Srebrenici. Memorijalnom centru će RS "pomoći" onda kada prestane da negira genocid jer će tada i posjetioci iz RS dolaziti na ovo mjesto, a dok se to ne dogodi, nekog drugo rješenje ne postoji", kaže Salihović.
Uposlenici koji danas rade u Memorijalnom centru su iz Srebrenice, preživjeli su genocid. Almasa Salihović izgubila je muške članove svoje porodice.
"Genocid u Srebrenici jedan je od najgorih zločina nakon Drugog svjetskog rata, a Memorijalni centar jedina je institucija čiji je rad u potpunosti posvećen širenju istine o genocidu i čuvanju sjećanja na žrtve genocida. Upravo je u tome najveći značaj ove institucije. Koliko je naš rad važan za region, ali i šire ogleda se upravo u činjenici da ne postoji druga institucija koja se bavi genocidom svih 365 dana u godini i čija je misija ne dozvoliti da negatori genocida budu glasniji od nas samih. U Memorijalnom centru uposlenici su preživjeli genocid te je ovo jedno od rijetkih mjesta gdje vam historijski čas i odgovore na pitanja o samim dešavanjima iz perioda opsade Srebrenice pružaju oni koji su to sve preživjeli.
Osim stalnih postavki koje na simboličan način govore o žrtvama i stradanju bošnjačkog naroda u Podrinju, u Memorijalnom centru možete pronaći mnoštvo informacija ukoliko istražujete zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici, a koje su dostupne i na engleskom jeziku. Postojimo i radimo tokom cijele godine kako bismo bili opomena i lekcija pomoću koje će se prepoznati i spriječiti svi budući mogući zločini protiv bilo koje targetirane grupe", navela je.
Podizanje svijesti o genocidu
Dodaje kako se kroz svoj rad trude da dopru do mlađih generacija koje dolaze u posjetu. Kaže da im je glavni cilj da uvijek budu dostupni istraživačima, novinarima, studentima, ali i svima onima kojima je interesu da saznaju više o zločinima i namjerama koje su dovele do genocida.
"Obzirom na broj posjetilaca i organizovane dolaske učenika i studenata sa područja Federacije BiH mislim da smo na dobrom putu podizanja svijesti o genocidu u Srebrenici onima koji dolaze na ovo mjesto. Onima koji to nisu u mogućnosti, trudimo se sadržaje i publikacije kojima raspolažemo da stavimo na našu web stranicu i društvene mreže, ali i učešćem na brojnim seminarima i webinarima koji za temu imaju genocid u Srebrenici. Pokušavamo saradnjom i memorandumima o saradnji sa raznim institucijama, kako u našoj zemlji i regionu, tako i sa obrazovnim institucijama i muzejima širom svijeta, da proširimo krug partnera kojima je cilj podizanje svijesti o genocidu.
Mlađe generacije nisu u prilici u školama da nauče dovoljno o ratu u našoj zemlji, a pogotovo ne o genocidu u Srebrenici u onoj mjeri da bi se shvatila razmjera tog zločina i da bi se prepoznala opasnost od njegovog ponavljanja. Iako možda mlađe generacije ne smatraju relevantnim za njihov život da znaju što više o ovom zločinu, ne gubimo nadu da će upravo lekcije koje ponesu sa ovog mjesta utjecati na njihovu svijest i prepoznavanje sličnih zločina te da će im to pomoći da se aktiviraju i šire istinu o tome u svrhu sprečavanja novih zločina negdje drugo", kazala je Salihović.
U razgovoru za Raport Salihović je otkrila i nove velike projekte koje priprema Memorijalni centar Srebrenica na čelu sa direktorom Emirom Suljagićem.
Pojašnjava da su svi projekte koje su do sada radili imali veliki značaj za kulturu sjećanja i sjećanja na žrtve.
"Mnogo se radilo i još uvijek se radi na projektu usmene historije, odnosno video bilježenja svjedočenja osoba koje su preživjele genocid. Zabilježiti i sačuvati svaku pojedinačnu priču onih koji su preživjeli genocid naš je prioritet. Takvih 20 video svjedočenja su se već našli u online arhivi Shoah Fondacije iz Sjedinjenih Američkih Država. Ko može što vjerodostojnije ispričati priču o Srebrenici i preživljavanju do nas samih?! Kolika važnost leži u svakom pojedinačno svjedočenju preživjelih svjedoka genocida možda ni mi sami još uvijek ne možemo shvatiti, ali nakon i nas samih, ta svjedočenja ostat će za generacije koje o genocidu i njegovim posljedicama neće znati iz svojih sjećanja već naših", kazala je Salihović, dodavši:
"Arhiviranje predmeta koji su pripadali žrtvama, a koje su njihove porodice odlučile pokloniti Centru na trajno čuvanje još je jedan od važnih projekata koji su uspješno započeti, a čiji kraj može biti tek kad i posljednji preživjeli svjedok bude imao neki od predmeta za pokloniti na arhiviranje. Skupljamo djeliće nas samih, naše zajednice koja više ne postoji u onakvom obliku i brojnosti kao što je bila prije rata. Umrežavanje, odnosno potpisivanje sporazuma o saradnji sa preko 40 institucija sa istim ili sličnim područjima istraživanja također je nešto na šta smo ponosni, jer nam je cilj ostvariti saradnju sa što više institucija", istaknula je Salihović.
U narednom periodu na čelu sa direktorom Suljagićem Memorijalni centar Srebrenica priprema sveobuhvatnu izložbu na kojoj radi, kako navodi Salihović, cijeli tim ljudi.
"Ova izložba koja je, nadamo se, u narednih nekoliko mjeseci pred otvaranjem obuhvatit će sva dešavanja u i oko Srebrenice, od samog početka rata pa do pronalaska masovnih grobnica sa žrtvama genocida. Ovom izložbom ćemo na jednom mjestu pokušati posjetiocima pokazati potpunu sliku i razmjeru genocida, od samog planiranja i koraka koji se inače ne bi prepoznali kao put ka genocidu, do posljedica tog istog genocida koje osjećamo i danas.
Cilj nam je pokazati naš put kojim smo morali proći i šta smo i koga sve morali izgubiti na tom putu. Izložba će obuhvatiti sve od arhivskih snimaka do snimaka svjedočenja, artefakata i ličnih predmeta žrtava do dokumenata koji su korišteni kao dokazni materijal na sudu u Hagu. Možemo reći da je ova izložba generacijski projekat svih koji danas rade u Memorijalnom centru. Svakako planiramo sve što možemo od našeg sadržaja i dokumenata kojima raspolažemo postaviti na online platformu naše web stranice kako bi što više osoba bilo u mogućnosti pristupiti dokumentima i informacijama vezanim za genocid i rat u BiH. Uspostavljanje online arhiva i biblioteke jedni su od bliskih nam projekata koji će biti realizirani. Planiramo pronaći način kako što više volontera istraživača iz regiona i svijeta dovesti u naš Centar. Pred nama je svakako dug put razvoja tako da ne planiramo stati samo na do sada urađenom", istaknula je.
Kako pomoći?
Nažalost, veliki je broj i problema sa kojima se suočava Memorijalni centar. Jedan od najvećih je svakako nedostatak budžetskih sredstava neophodnih za zapošljavanje.
"To je svakako jedan od najvećih problema. Želimo da zaposlimo još visokoobrazovanih i kvalifikovanih osoba. Trebamo napomenuti da je najveći broj uposlenika Memorijalnog centra zaposlen po ugovoru o djelu, a to naravno nije rješenje za mlade ljude koji žele da ostanu i rade ovdje. Zahvaljujući upravo donacijama imamo mogućnost platiti njihov rad, ali to svakako nije rješenje kojim bismo ih zadržali ovdje i kojim bismo privukli nove kvalifikovane mlade ljude. Stoga, sistematizacija i povećanje budžetskih sredstava koji bi omogućili nova radna mjesta u Centru su jedno od još uvijek neriješenih problema", pojasnila je Salihović.
Veliki značaj za rad ove institucije su projekti, ali i svaka posjeta je jedna značajna podrška ovoj instituciji. Glasnogovornica Memorijalnog centra pojašnjava da se rad ove institucije može finansijski podržati i putem bankovnih transakcija.
"Ako govorimo o samoj misiji i narativu na kojem radimo i koji širimo svakoga dana svojim radom, onda svakako praćenje naših online platformi, širenje istine o genocidu, podsjećanje na važnost kulture, sjećanja jedan su od načina na koji se Memorijalni centar i naš rad mogu pomoći i podržati. Svaka posjeta ovom mjestu je jedan vid podrške, svaki vid volontiranja također. Ukoliko mislimo na finansijsku podršku onda to svakako mogu učiniti svi koji mogu i žele podržati putem bankovnih transakcija iz naše zemlje ali i inostranstva. Naravno, tu je i jedinstveni broj BH Telecoma na čije biranje donirate 3 KM za rad Memorijalnog centra. Od velikog su značaja ovakve donacije jer mnoge mlade osobe koje rade na projektima, a zaposlene po ugovoru o djelu se finansiraju na ovaj način, a također su se i mnogi projekti realizirali zahvaljujući uplatama mnogih kompanija i nevladinih organizacija ali i stranih ambasada u našoj zemlji", kazala je.
Salihović nam je govorila i o pripremama za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici.
"Prema riječima članova Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice od genocida u Srebrenici, sve aktivnosti se odvijaju prema već utvrđenom planu i programu obilježavanja. Naša najvažnija obaveza tog dana je da sve protekne u najboljem redu i da dostojanstveno pokopamo identifikovane žrtve i ove godine, a do danas je identifikovano 46 žrtava genocida čiji su posmrtni ostaci spremni za ukop. S obzirom na to da smo prošle godine na 26. godišnjicu od genocida u Srebrenici imali mnoge zvaničnike iako nisu bile sasvim ublažene mjere suzbijanja pandemije koronavirusa, ove godine očekujemo brojnije delegacije stranih i domaćih zvaničnika upravo iz prostog razloga što je epidemiološka situacija mnogo bolja u odnosu na proteklu godinu", zaključila je Almasa Salihović za Raport.
