Almin Škrijelj, predsjednik Koordinacije boračkih udruženja u Federaciji BiH i Organizacije porodica šehida i poginulih boraca FBiH, komentirajući novi set zakona iz oblasti boračko-invalidske zaštite koji je na prijedlog Federalne vlade usvojen u Parlamentu, potvrdio je da će ta zakonska rješenja uvesti više sigurnosti za boračke populacije.
Novi zakoni o osnavnim pravima branilaca i članova njihovih porodica, zatim o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica te o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, stupaju na snagu danas, na dan kada bh. patriote obilježavaju 30. godišnjicu od osnivanja Armije Republike BiH. Škrijelj na početku razgovora potcrtava da više neće biti mogućnosti umanjenja prava, nego se, naprotiv, očekuje rast boračkih naknada svake godine.
- Nakon dvije godine zajedničkog rada sa Ministarstvom za boračka pitanja FBiH, napokon smo došli do zakona koji će bar malo popraviti stanje u ovoj oblasti. Imajući u vidu činjenicu da se ovaj zakon ozbiljnije nije mijenjao otkako je donesen 2004. godine, ove izmjene uistinu donose ozbiljne promjene, pogotovo kad je u pitanju sigurnost naših članova da se njihove invalidnine, bez obzira na društvena kretanja, ne mogu više umanjivati, nakon povećanja koje će uslijediti već u maju/junu ove godine. Također će biti obavezno usklađivanje svake godine, kako se to radi i za penzije od 2018. godine kada je usvojen novi Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju i kada je minimalna penzija bila 326 KM, a evo nakon povećanja koje će uslijediti od 15. aprila, očekuje se da će minimalna penzija preći 400 KM. Osim toga, propisano usklađivanje svake godine je dodatna sigurnost za sve naše članove budući da će se invalidnina povećavati u skladu sa rastom BDP-a i potrošačke korpe. Prema procjenama, sve invalidnine će se već od maja/juna povećati za 5 posto, dok će već kroz manje od osam mjeseci biti i novo usklađivanje gdje se očekuje rast u istom procentu kao i penzija – kaže Škrijelj.
Naglašavajući da se po prvi put u oblasti boračko-invalidske zaštite uvodi ovakav način usklađivanja invalidnina po osnovu tzv. švicarske formule, on podsjeća kako su pripadnici boračkih kategorija do sada stalno strahovali da li će Vlada isplatni koeficijent povećati ili umanjiti, ovisno o inflaciji ili deflaciji.
- Prije smo ovisili, bez obzira na sve, o političkoj volji ministara u Vladi. U prilog tome govori i činjenica da su se invalidnine za ovih osamnaest godina koliko je naš zakon na snazi, povećale gotovo neprimjetno. Napokon, sada imamo situaciju da više ne ovisimo ni o kome, i zahvaljujem se na razumijevanju svima koju su učestvovali u izradi i usvajanju, jer član 57. Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica FBiH eksplicitno objašnjava na koji način će se usklađivati invalidnine svake godine, a to je svake godine 1. januara i usklađuju se na isti način kao i penzije. I ono što je također jako važno je da nema umanjivanja invalidnina u slučaju negativnog kretanja parametara koji su predviđeni zakonom – ističe Škrijelj.
Pojašnjava kako su do sada bile česte situacije da se svako malo špekulisalo o umanjenu invalidnina zbog nekog razloga, poput situacije sa pojavom pandemije, što je izazivalo nezadovoljstvo i nemir među članovima boračkih populacija. O povećanjima u proteklom periodu pogotovo nije bilo govora, tako da su, kako kaže, sada trajno riješena pitanja povećanja invalidnina svake godine i time se više neće moći manipulisati.
- Ono o čemu se vrlo malo govorilo vezano za izmjene i dopune ovog zakona jeste vraćanje statusa djeci šehida i poginulih boraca i mogućnost korištenja svih prava propisanim kantonalnim zakonima o dopunskim pravima kojih imamo deset u svih deset kantona, sa većim ili manjim brojem prava. Zatim, tu je i korištenje svih prava na nivou Federacije BiH, te stvarna prednost u zapošljavanju, a ne deklarativna kao što je to do sada bio slučaj. Do sada, djecu šehida i poginulih boraca, za sva prava po kantonalnim i federalnim propisima, vezali su za navršavanje 25 godina života ili prestanak prava na porodičnu invalidninu zbog završetka redovnog školovanja, što je bilo isključivo pravo na finansijsku nadoknadu u jednom vrlo malom iznosu uz porodičnu invalidnu. Imajući u vidu da su u članu 17. ovog zakona eksplicitno navedeni članovi porodice šehida (roditelji, supruge i djeca), samim tim se podrazumijevalo da su djeca, kao zakonska kategorija – član porodice šehida bez obzira na godine života, korisnici svih prava po kantonalnim i federalnim propisima. Međutim, to nije bio slučaj jer su često propisi ograničavali djecu šehida za korištenje ostalih prava, pa i pravo na prednost u zapošljavanju do 25. godine – objašnjava dalje Škrijelj prednost donesenih izmjena boračkih zakona.
Na ovaj način, dodaje, napokon će se morati promijeniti svi kantonalni zakoni tako da uklone diskriminaciju u korištenju dopunskih prava za djecu šehida i poginulih boraca, ali i mnogi drugi propisi na nivou svih kantona i Federacije Bosne i Hercegovine.
- S druge strane, kada je u pitanju zapošljavanje djece šehida, u novom članu 28a. propisuje se da federalni, kantonalni, gradski organi i općinske službe za upravu i upravne organizacije, javne ustanove i javna preduzeća čiji su osnivači Federacija BiH i čiji su većinski vlasnici, kanton, grad ili općina, dužni su prilikom prijema u radni odnos osigurati prednost licima iz člana 1. ovog zakona. Tako će svi ovi pobrojani subjekti biti dužni da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona usklade svoje akte i donesu provedbene propise kojima će se regulisati stvarna prednost u zapošljavanju djece šehida i poginulih boraca – napominje Škrijelj.
On očekuje da će Ministarstvo za boračka pitanja FBiH u najkraćem mogućem vremenu Vladi Federacije predložiti dokument kojim će se propisati stvarna prednost u institucijama čiji je osnivač FBiH, te da će i prema kantonalnim ministarstvima uputiti akt kojim će tražiti usklađivanje zakona o dopunskim pravima sa novim izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica.
- Djeca šehida i poginulih boraca su djeca najboljih sinova naše domovine i zaslužuju da budu posebno tretirana kod zapošljavanja uz odgovarajuću prednost – poručuje Škrijelj.
Naglašava i da postoji određeni broj supruga šehida koje zbog spleta okolnosti u vremenu nakon rata nisu u roku koji je stari zakon propisivao, podnijele zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu invalidninu i nažalost do danas je nisu ni primale. Od dana stupanja na snagu ovih izmjena seta boračkih zakona, ukida se taj rok za podnošenje zahtjeva tako da će i sve supruge šehida i poginulih boraca koje to pravo do sada nisu ostvarile, sada moći podnijeti zahtjev za uvođenje u pravo na porodičnu invalidninu.
- U proteklih 20 i više godina, supruge šehida i poginulih boraca koje, nažalost, nisu imale djecu sa svojim mužem, bile su u potpunosti dikriminisane. Uslovljavalo ih se tim da li imaju penziju ili neko drugo primanje i umanjivala im se invalidnina na 20 posto od osnovice, dok su sve vrijeme sve ostale supruge šehida i poginulih boraca imale punu invalidninu. Danas su to žene koje imaju više od 60 godina, same bez igdje ikoga. Nažalost, one nemaju svoju djecu koja ih mogu obići i pomoći im, ako im nešto treba. Za sve se moraju obratiti komšijama ili nekim drugim ljudima kako bi im pomogli. Novim izmjenama, napokon i ove žene imaju jednakopravan status sa svim ostalim suprugama šehida i sretan sam da je to tako – navodi Škrijelj.
Osim njih, iznosi on, i kategorija roditelja šehida i poginulih boraca koji su prije rata živjeli uglavnom na selima i od poljoprivrede te nisu mogli uplaćivati doprinose i tako zaraditi svoju penziju, živjeli su od skromnih primanja, a to je bilo tek oko 220 KM ukupno mjesečno. Ovim izmjenama boračkih zakona i ova kategorija je dobila status kakav zaslužuje, jednak drugih roditeljima šehida. Škrijelj još potcrtava i da će djeca bez oba roditelja koja su trenutno nezaposlena, novim propisom moći koristiti pravo na porodičnu invalidninu sve dok se nalaze na evidenciji zavoda za zapošljavanje, a najkasnije do 35. godine, a do sada je to bilo do 25.
Kada je riječ o visini ovogodišnjeg budžeta koji je Federalna vlada i Ministarstvo za pitanja boraca predvidjelo boračkoj populaciji, gdje će od ukuonih 356.706.534 KM, grantovi pojedincima iznositi skoro 341 milion KM, od čega je transfer za porodice šehida i poginulih boraca te ratnih vojnih invalida 271.685.000, Škrijelj kaže kako je i to pozitivna strana.
- Pozicija invalidnina u budžetu Federacije svake godine je umanjivana za onoliko koliko se uštedi zbog izlaska iz prava određenih kategorija, a radilo se ozbiljnim iznosima. Zato smo zadovoljni i sretni da je ovogodišnji usvojeni budžet za isplatu invalidnina, zbog povećanja svim kategorijama, vraćen na nivo 2019. godine. To će nam biti polazna tačka budžeta za naredni period, a iz kojeg će se svake godine povećavati isplate invalidnina u skladu sa novim odredbama Zakona, a to je povećanje potrošačke korpe i BDP-a u FBiH. Da smo nešto slično imali otkako je Zakon donesen 2004. godine, danas bi invalidnine bile mnogo veće, ali nažalost to nije bio slučaj iz mnogo razloga – objašnjava Škrijelj.
Najavljuje da će borački zahtjevi i dalje biti maksimalni, ali s druge strane, članovi ove populacije razumiju da postoje i druge kategorije koje također očekuju podršku.
- Vjerujemo da se naš zakon i dalje može unapređivati ako bude volje kao što je to bilo sa ovim izmjenama i dopunama, a sve u cilju poboljšanja statusa naših kategorija. Smatram da su članovi porodica šehida i poginulih boraca ipak najzaslužnija kategorija društva i da zaslužuju punu pažnju, kako vlasti, tako i svih građana Bosne i Hercegovine – zaključuje prvi čovjek boračkih organizacija u FBiH.
