Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, u intervjuu za Raport govori o realiziranim aktivnostima IDDEEA-e od početka njegovog mandata na čelu ove institucije, kao i onima koje planira u narednom periodu.
S Badnjevićem smo razgovarali i u posljednje vrijeme intenziviranim prozivkama na njegov račun iz SDA u kontekstu spominjanja respiratora ACM812 A, za koje Badnjević kaže da i danas tvrdi ono što je govorio prvog dana od spoznaje o karakteristikama ovog uređaja. Badnjević kojeg su Stanford Univerzitet i izdavač Elsevier i ove godine ponovo uvrstili na svoju listu top dva posto najcitiranijih autora svijeta, govorio je i koliko mu posao ostavlja prostora za bavljenje naučnim radom.
Prošla je godina i po dana od Vašeg imenovanja na poziciju direktora IDDEEA-e i u tom periodu uspjeli ste pokrenuti niz važnih pitanja u oblasti za koju je nadležna Agencija na čijem ste čelu. Koje biste aktivnosti i rezultate izdvojili koji su do sada obilježili Vaš mandat na toj poziciji.
Neke od najznačajnijih aktivnosti implementiranih u posljednjih 16 mjeseci su realizacija prvog portala otvorenih podataka u BiH u skladu sa EU preporukama.
Kroz ovaj projekat, finansiran od strane Delegacije EU u BiH, aktivnosti Agencije čini transparentnijim i efikasnijim, čime se pojačava borba protiv korupcije i omogućava napredak u ekonomskom razvoju i investicijama u BiH.
Građanima Bosne i Hercegovine omogućen je lakši i moderniji pristup elektronskim uslugama Agencije kao što su provjera kazni za fizička i pravna lica, provjera statusa dokumenta, portal otvorenih podataka, e-potpis i digitalno predstavljanje.
Počeli smo s testnom fazom digitalnog identiteta i udaljenog elektronskog potpisivanje dokumenata za sve građane BiH, te s ubrzanim procesom omogućavanja elektronske razmjene podataka sa drugim državnim institucijama, kako bi se građanima olakšale administrativne procedure.
Agencija je počela s korištenjem kvalifikovanog elektronskog potpisa i elektronske razmjene dokumenata u svim svojim procesima kroz interno razvijeni DMS.
Razvijeni su novi aplikativni moduli za razmjenu podataka između Centralne izborne komisije BiH i IDDEEA, što je rezultiralo efikasnijom razmjenom podataka između ove dvije institucije, posebno u generisanju centralnog biračkog spiska u BiH.
Ministri iz RS sprečavaju usvajanje važne odluke
Na ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH IDDEEA je bila veoma važan partner Centralnoj izbornoj komisiji BiH i zbog pilot projekta u vezi s novim tehnologijama.
Da, Agencija je uspješno implementirala pilot projekat uvođenja inovativnih i novih tehnologija u izborni proces na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini. Uvođenjem sistema autentikacije birača i transmisije rezultata, kao i biometrijske identifikacije na odabranim biračkim mjestima postignut je značajan pomak u provođenju odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao i sigurnosti i transparentnosti izbora.
Cjelokupan sistem i testirana tehnološka rješenja su se pokazali izuzetno efikasnim, a sama biometrijska identifikacija i autentifikacija je potvrđena kod 96% birača koji su testirali ove tehnologije, što ističe i potvrđuje kvalitet i pouzdanost svih relevantnih baza podataka i cjelokupnog sistema koje IDDEEA tehnički vodi, održava i unapređuje.
Osim toga, važno je istaknuti da je Agencija počela s upisivanjem elektronskih certifikata za digitalno predstavljanje u lične karte građana Bosne i Hercegovine i uz sve prednosti za građane, mnogim institucijama, kao i kompanijama je omogućila širok spektar usluga koje mogu obavljati online, odnosno bez fizičkog prisustva, po prvi put od 2013. godine, otkako je zakon donešen.
Uspjeli smo i zahvaljujući tehničkoj podršci Agencije i implementaciji kvalificiranog udaljenog elektronskog potpisa, da BH Telecom uspješno završi tehničku integraciju sa sistemima IDDEEA-e.
Ova saradnja je omogućila korisnicima BH Telecoma da ubuduće potpisuju sve ugovore, izmjene ugovora i nove usluge koristeći elektronski potpis implementiran od strane IDDEEA-e.
Uz podršku IDDEEA-e u Bosni i Hercegovini je omogućeno korištenje prenosivih registarskih tablica. Prenosive tablice su namijenjene za korištenje isključivo unutar granica BiH, a njihova primjena pojednostavljuje kupoprodaju automobila i sprečava rizik od nenaplaćenih udesa za vozila koja su neregistrovana učestvovala u prometu.
U kojem obimu građani BiH koriste elektronski potpis?
Građani BiH već mogu da potpuno besplatno koriste kvalifikovani elektronski potpis. Do sada su kroz UIO BiH predstavnici pravnih lica podnijeli preko million dokumenata potpisanih elektronskim potpisom, a koji se tiču poreznih prijava za pravna lica.
Dakle, kvalifikovani elektronski potpis se uveliko koristi. Ono što je potrebno jeste što je moguće veći broj elektronskih servisa koji će omogućiti korištenje elektronskog potpisa.
Izvanredan primjer je upravo online kredit koji smo prošle sedmice pustili u javnost, a koji je implementiran u saradnji sa Unicredit bankom.
Na osnovu ove usluge građani, odnosno klijenti Unicredit banke, mogu online aplicirati i online potpisati sve dokumente u roku od par minuta, te dobiti kredit u roku od 24 sata. Očekujemo i od javnih i privatnih ustanova i kompanija da omoguće što je moguće veći broj elektronskih servisa, da se integriraju sa IDDEEA elektronskim potpisom, te olakšaju građanima njihove administrativne procedure. IDDEEA je sa svoje strane sve završila, međutim IDDEEA nema nadležnosti da implementira i elektronske servise koje bi građani direktno koristili. Ipak je to zadatak onih koji imaju direktan kontakt sa građanima.
Čeka se potpuno rješenje problema osiguranja transporta dokumenata
Kada će se elektronski podaci iz lične karte početi koristiti za elektronsku identifikaciju i elektronski potpis imaju u vidu da se ministri u Vijeću ministara iz entiteta RS protive usvajanju za to neophodnih akata?
Elektronske podatke iz lične karte svaki građanin BiH već može da očita vrlo jednostavno korištenjem npr. ReadID Me aplikacije. S druge strane, s obzirom da su na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH ministri iz reda srpskog naroda glasali protiv Odluke o visini naknade za korištenje elektronskih certikata u ličnoj karti, navedena odluka nije usvojena, te se elektronski potpis neće unositi na ličnu kartu građana BiH.
Iako je zakonom o ličnoj karti građana BiH iz 2013. godine ovo propisano, te iako je IDDEEA uputila Odluku na usvajanje i u potpunosti razvila tehničko rješenje, Odluka nije usvojena i građani neće imati ovu opciju.
U skladu sa tim zaključcima, mi ćemo predložiti našem resornom Ministarstvu civilnih poslova BiH da se promijeni pravilnik o izradi lične karte, te da se građanima više ne naplaćuje usluga koja se ne pruža, a koje je uračunata u sadašnju cijenu lične karte.
Očekujemo da dobijemo podršku za prijedlog da se cijene ličnih karata snize.
Ranije je bilo određenih problema s osiguranjem transporta ličnih dokumenata, je li taj problem riješen?
Problem smo privremeno riješili kroz internu raspodjelu vlastitog kadra, međutim, problem nije dugročno riješen, s obzirom na to da su se policijske agencije izjasnile da nisu nadležne za ovo pitanje. IDDEEA je od Ministarstva finansija BiH tražila saglasnost za upošljavanje novog kadra s obzirom da po sistematizaciji imamo slobodnih mjesta, ali još uvijek nismo dobili pozitivan odgovor. Na ovaj način bismo riješili i ovo pitanje sve dok se ne usvoji nova sistematizacija radnih mjesta.
Kakav je status smještajnih kapaciteta Agencije, da li postoji mogućnost da se to pitanje riješi na način da Agencija ima svoju vlastitu zgradu i da ne plaća najamninu?
Agencija je vlasnik parcele u naselju Trapisti u Banjoj Luci, međutim još od 2011 godine je aktivno pitanje izgradnje objekta na ovom mjestu. Agencija također ima određenu količinu novca na računu za ove svrhe, ali svakako nedovoljnu. S tim u vezi, još prije gotovo godinu dana smo uputili Odluku o odobrenju izgradnje objekta za Agenciju prema Vijeću ministara BiH, ali ni danas nemamo saglasnost na tu odluku. Bez saglasnosti Vijeća ministara BiH, ovo nije moguće.
Svi prostori u kojima se nalazi Agencija IDDEEA su pod zakupom.
Da nije bilo Verlaba, imali bismo masakr
Iako ste na čelu IDDEEA-e skoro godinu i po dana, ovih dana Vas se u javnosti, ponovo spominje u svojstvu ranijeg direktora verifikacione laboratorije 'Verlab' i stručnjaka koji je komentirao svojstva spornih respiratora ACM812 A.
Već ste javno odgovorili predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću, a pojedini od brojnih advokata presuđenog Fadila Novalića optužuju Vas da ste prvo kritikovali, a potom verificirali respiratore ACM812A.
Kako komentirate te navode i šta mislite da su motivi verbalnih napada na Vas?
Otpočetka ovog procesa moj stav je vrlo jasan, javan i transparentan. On se godinama nije promijenio. O tome sam javno i pisao na svom Facebook profilu.
Za one koji imaju kratko pamćenje, da ponovim ono što je do sada više puta rečeno i ono što jedino i piše u zvaničnim dokumentima proizvođača i tijela za ocjenu usaglašenosti o tim respiratorima.
Sve ono što sam rekao i prvi dan na ovu temu, te što su za vrijeme suđenja potvrdili svi stručni ljudi, ponovit ću opet, po ko zna koji put.
Proizvođač je u svom uputstvu propisao namjenu tih aparata za ambulantna vozila, operacione sale, transport pacijenata. Proizvođač nije propisao njihovo korištenje za intenzivnu njegu (ICU) - nema ni hardverske, a ni softverske mogućnosti za takvo nešto. Sam aparat ne zadovoljava niti minimum kriterija koje moraju ispunjavati respiratori, a koji su propisani od strane WHO i drugih međunarodnih tijela.
Proizvođač nije nikada dobio TUV ili bilo čiji drugi certifikat za ovaj konkretan model, nego je jedino završio certifikaciju svoje proizvodnje, a što su dva različita pojma.
Navedeni model uređaja nikada nije upisan u Registar medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Samim tim, njegovo korištenje na području BiH je zabranjeno i u suprotnosti sa zakonima BiH.
Određen broj navedenih aparata jeste verifikovan po specifikacijama i namjeni koje je proizvođač propisao, ali nakon završenog servisa, jer je prije toga uređaj isporučen neispravan i može se reći zbog toga i opasan. To je tada kazao i jedan od svjedoka u sudskom procesu vođenom o tome, a koji je na svjedočenju pričao malo drugačiju priču.
Jedan od svjedoka koji se pojavio na suđenju je osoba kojoj smo praktično pokazali sve propuste koje je napravio, te koje je i sam priznao nakon što je shvatio kakve aparate je htio priključiti na pacijente u BiH.
Već sam više puta spomenuo ono što mnogi ne žele da priznaju, ali da nije bilo Verlaba, po kojekakvim naručenim 'stručnjacima' koji su se pojavljivali, imali bismo masakr po BiH bolnicama. Da, masakr!
Svako korištenje aparata mimo onoga što je propisao proizvođač je ugrožavanje zdravlja pacijenata, što već spada i pod krivično djelo.
Trenutno niti jedan od navedenih aparata nema važeću verifikaciju i po zakonu se ne smije koristiti.
Bitno je spomenuti da niti jedan od 50 uređaja istih oznaka koji su došli i kroz donaciju nikada nije verifikovan, niti je odobren za korištenje. Isto tako, niti jedan nije servisiran i svaki je kao neispravan 'instaliran' i ko zna sa kojim ciljem od strane tih nekih servisira koji su to radili bez ikakvih dozvola i ovlaštenja.
Ko je god koristio navedene aparate mimo uputstva proizvođača, prije verifikacije ili poslije isteka verifikacije, je direktno ugrožavao zdravlje pacijenata i treba krivično da odgovara. Isto je i za svaki drugi uređaj koji spada u grupu uređaja iz zakonskog mjeriteljstva BiH.
Iako se mnogi bave sa mnom, ja nikada nikoga nisam prozivao imenom i prezimenom, niti smo koga optuživali za bilo kakvo djelo. To nije moj posao, iako su sa druge strane uporno napadali na ličnoj osnovi. To ne mislim činiti ni sada. Ja govorim isključivo o struci i ono što je mimo moje struke ne komentarišem.
Uprkos brojnim obavezama na čelu direktora IDDEEA-e uspijevate se baviti i naučnim radom, jer i ove godine ste među 2 posto najcitiranijih autora u svijetu. Koliko je ta činjenica, te one da ste redovni član i Evropske akademije nauka i umjetnosti i Svjetske akademije nauka i umjetnosti, valorizirana u BiH?
Nauka i naučni rad me odmaraju. To je jedna potpuno druga dimenzija djelovanja, gdje je sve uređeno i mjerljivo. Stanford Univerzitet i izdavač Elsevier su me ponovo uvrstili u svoju listu top dva posto najcitiranijih autora svijeta. Veće, konkretnije i mjerljivije priznanje u nauci ne postoji. Međutim, zanimljiv je spisak i Univerziteta u Sarajevu koliko je svaki od naučnika sa UNSA, kao autor ili koautor, objavio naučnih članaka u nekom od indeksiranih svjetskih žurnala u prethodnoj godini.
Naime kada pogledate navedeni spisak vidjet ćete da sam ja objavio 18 članaka, Dejan Milošević 11, a ostali u prosjeku od 4-6. Ponovo vrlo mjerljivo i vidljivo.
