Kokain i heroin vrijedan više od 700 miliona kuna (približno 181 milion maraka) zaplijenili su hrvatski policajci u suradnji s carinicima i kolegama iz drugih zemalja i agencija u manje od godinu i to samo u Luci Ploče.
Policijski uviđaji vezani uz zapljenu 62 kg kokaina i 220 kg heroina u oktobru i novembru 2021. još traju.
Policija je rekla samo kako je u akciji bila riječ o međunarodnoj suradnji, no ne je li u njoj sudjelovala i Agencija Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA), koja stoji iza uhićenja svih velikih dilera s hrvatskom putovnicom, a i mnogih dilera na Balkanu. prenosi 24sata.hr.
"Sve što se događa, pogotovo kad je u pitanju Južna Amerika, DEA ima informacije te ih dijeli s nama", rekao je u pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac.
Drugačija situacija
Dodao je da hrvatska policija na svakodnevnoj bazi surađuje s DEA-om, koja ima svoj ured u Zagrebu od 2016., što po njegovoj ocjeni nije slučajno.
"Zagrebački ured DEA-e je regionalni i bit će odgovoran za zajednički rad s Hrvatskom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Kroz rad sa srodnim uredima u regiji, zagrebački ured DEA-e će ciljati na velike organizacije za krijumčarenja i one koje imaju veze s SAD-om", odgovorili su 2016. iz američkog veleposlanstva u Zagrebu televiziji N1 na pitanje kakvim aktivnostima će se ured DEA-e baviti.
Prije toga ured DEA-e za jugoistočnu Europu nalazio se u Beču. Prije dvadesetak godina tadašnji šef ureda DEA-e, rekao je kako im najviše glavobolja zadaju albanske kriminalne organizacije. U međuvremenu se situacija znatno promijenila i sad je DEA-i fokus na balkanskim narkokartelima.
"Droge su postale sigurnosni problem broj 1 u Europi. Drogu konzumiraju svi, svugdje, i to svašta. Kolač je enorman. Nikad nije bila veća i raznovrsnija ponuda droga. Nekakve procjene su da je tržište droga oko 30 milijardi eura godišnje. Procjene su, također, da se 70 posto kriminalnih grupa u Evropi bavi drogom.
Stvari se stalno mijenjaju. Stalno dolaze novi igrači, a novi igrači traže nove rute, traže novo tržište, a novo je i, ono što se do sada nikad nije događalo, da su međusobni obračuni između njih postali gotovo svakodnevica", kaže pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zloporabe droga Željko Petković.
Prije dvije, tri godine godišnje se proizvodilo oko 2.500 tona kokaina. Danas su procjene da se proizvodi od 3.000 do 3.500 tona kokaina godišnje.
"Ta droga negdje mora završiti. Netko je mora plasirati. Potražnja je sve veća i veća, javljaju se novi igrači koji traže nove rute i tako se u principu dolazi do Ploča", ističe Petković.
Noćna mora za krijumčare droge su dva psa, križanka Molly i belgijski ovčar Johnny.
Oni su pronašli pola tone kokaina u "zaboravljenom kontejneru" u luci Ploče.
Umirovljeni kriminalist Dubravko Klarić je najveći dio svoje karijere proveo na poslovima suzbijanja zloupotreba droga.
Međunarodna saradnja
"Kriminalne organizacije, karteli, imaju svoje saveznike i promatrače koji ih obavještavaju gdje bi možda mogli 'ući'. Ploče su najbliže kad se uđe u Jadran. Također su u EU. I onda se droga iz kontejnera može prebacivati kopnenim putem dalje. Te količine droge, deseci i stotine kilograma, nisu namijenjeni samo hrvatskom tržištu.
U takvim slučajevima uključena je i međunarodna suradnja. Koja je dimenzija te međunarodne suradnje, kad se radi o samom istraživanju, ovisi od slučaja do slučaja. Postoji i načelo konspirativnosti i čuvanja službene tajne. U određenim stadijima kriminalističkog istraživanja nije poželjno objelodaniti kako je to išlo. To su, rekli bismo, 'male tajne velikih majstora kuhinje", kaže Klarić.
Evropa proizvodi sintetičke droge i u jednom dijelu marihuanu, dok heroin i kokain moraju odnekud doći.
Heroin je stizao klasičnom Balkanskom rutom iz Afganistana preko Turske. Nakon promjena u Afganistanu, on opet mora na neki način doći do Europe.
"Kokain je pak skup, tržište je enormno i svi ga konzumiraju. Ljudi misle da od njega neće biti ovisni i da im se ako ga konzumiraju ništa neće dogoditi. I mnogo njih počelo je dilati jer je na njemu enormna zarada.
Droga postaje globalni transnacionalni fenomen. Tako da balkanski narkokarteli kupuju direktno od proizvođača i plasiraju ga. To su velike narudžbe i velike organizacije, no isto tako postoji i hrpa manjih. Procjena je da se na području Europe plijeni oko 200 tona kokaina godišnje. Lani je u Antwerpenu zaplijenjeno više od 60 tona kokaina. Pola tone je puno, 200 kg je puno, pa i 100 kg je puno", ističe Petković.
Enormna zarada
U Hrvatskoj je lani zaplijenjeno oko 600 kg kokaina. Uglavnom u bananama. Lani je Oliver Čokara, hotelijer iz Zagreba, uhićen u Opuzenu s rukama punih kokaina koji je s još dvojicom izvadio iz kontejnera s bananama.
Osuđen je na 6,5 godina zatvora. Po pola tone kokaina u bananama nije nitko došao. Trojica Hrvata koji su na jedrilici prevozili tonu kokaina uhićeni su 2020. kraj Španjolske. Za koga su je i gdje prevozili, još se ne zna.
Na krijumčarenju kokaina ostvaruje se enormna zarada, koja se dalje ulaže u legalne poslove.
"Bez međunarodne suradnje s time se ne može boriti. Naravno, kokain dolazi iz Južne Amerike i jedino tko tu može pomoći i dostaviti korisne informacije je DEA. Kako će se inače dobiti informacija iz Južne Amerike? Ako DEA to ne riješi, ništa od toga.
Hrvatska policija ima dobru međunarodnu suradnju. Ona na neki način jedina razumije priču oko balkanskog narkokartela. To je ekipa koja radi kokain direktno iz Južne Amerike. Razumijemo jezik, dio smo Europola i ima dosta naših ljudi koji su u Europolu", kaže Željko Petković.
DEA je bila uključena u akciju Balkanski ratnik, kojom je razbijena organizacija Crnogorca Darka Šarića. Skupina je dulje dovozila kokain do Italije, a njezini pripadnici bili su i Hrvati. Tako je Anastazije Martinčić 2009. na jahti Maui u Urugvaju uhićen s 2,2 tone kokaina.
DEA je s hrvatskom policijom surađivala i u akciji Jadera, kad je više hrvatskih državljana 2013. uhićeno sa 175 kg kokaina vrijednog osam milijuna eura. Uhićeni su na Karibima i kasnije izručeni Hrvatskoj, a DEA se tom prigodom i javno zahvalila hrvatskoj policiji na obavještajnim podacima. Osim u akciji Jadera, DEA i hrvatska policija surađivale su i međunarodnoj akciji Dogma, kad je 2011. uhićeno više hrvatskih državljana zbog sudjelovanja u krijumčarenju oko 380 kg kokaina.
Bitni igrači
Crnogorski kriminalci postaju bitni igrači, posebno vezanom uz krijumčarenje kokaina. Prema izvještaju Evropske komisije iz listopada 2021., osam tona kokaina povezanog s crnogorskim kriminalnim grupama zaplijenjeno je u inozemstvu.
Prije nekoliko dana u pošiljci banana koja je stigla u luku Bar zaplijenjeno je oko pola tone kokaina. U avgustu 2021. policija je u blizini Podgorice zaplijenila više od tone kokaina koji je bio u pošiljci s bananama.
Uhićeni su Budimir Krstović, poznat kao Buda Banana, i njegova kći Marina, koji se bave uvozom južnog voća u Crnu Goru. Budimir je stric Igora Krstovića, pripadnika "škaljaraca" te ga to dovodi u vezu s tim crnogorskim klanom. U sukobima nekad jedinstvene kriminalne organizacije iz Kotora, od 2014. i nestanka više stotina kilograma kokaina iz stana u Valenciji, podijeljene na "škaljarski" i "kavački " klan, u sedam zemalja ubijeno je više od 50 ljudi.
Veljko Belivuk zvani Velja Nevolja, okrutni ubojica koji je u mašini za meso mljeo ljude, bio je zadužen za mutne poslove "kavačkog" klana na području Srbije. Njegovu bandu srbijanska policija razbila je lani.
