Novi izvještaj projekta Costs of War (Cijena rata) nudi zapanjujuće procjene ljudskih i financijskih troškova “vječnih ratova” Sjedinjenih Država širom svijeta, bez ikakvog bitnog učinka na kraju “balade”.
Čak štaviše, u međuvremenu se na sceni pojavila i nova i najjača teroristička organizacija “Islamska država” koja prije 20 godina, kada je pokrenut američki globalni rat protiv terorizma – nije niti postojala, piše Geopolitika.
U tekstu se navodi kako je globalni rat protiv terorizma predvođen SAD-om, pokrenut prije dva desetljeća, odnio gotovo milijun života diljem svijeta i koštao više od 8 milijardi dolara. Ti nevjerovatni brojevi potiču iz značajnog izvještaja koji je u srijedu objavio projekt „Costs of War“ Sveučilišta Brown, čiji je cilj dokumentirati gospodarski i ljudski utjecaj vojnih operacija od 11. septembra 2001.
Izvještaj je obuhvatilo ratove i vojne žrtve u Iraku, Siriji, Afganistanu, Pakistanu, Somaliji i drugim regijama u kojima su djelovale SAD. Ono pruža najdetaljniji javni izvještaj o uticaju neograničenog sukoba SAD-a na Bliskom istoku, Srednjoj Aziji i Africi, koji se obično nazivaju “vječnim ratovima”.
Ali, navodi se dalje u tekstu, čak i zapanjujući ekonomski troškovi rata protiv terorizma blijede u usporedbi s izravnim humanitarnim utjecajem, koji se mjeri brojem ljudi ubijenih, ranjenih i protjeranih iz svojih domova.
Najnovije procjene iz projekta Cost of War govore o ukupno 897.000 do 929.000 poginulih. Od ubijenih, 387.000 su civili, 207.000 su pripadnici nacionalnih vojski i policije, a još 301.000 su oporbeni borci koje su ubile koalicijske snage predvođene SAD-om i njihovi saveznici. Izvještaj napominje da je u ratovima poginulo oko 15.000 američkih vojnika i građanskih osoba ugovorom vezanih, kao i sličan broj zapadnih savezničkih snaga uključenih u sukobe, i nekoliko stotina novinara i humanitarnih djelatnika.
Prema dosadašnjim studijama projekta, broj smrtnih slučajeva od nasilja procjenjuje se na stotine hiljada. Viiše od milion ljudi izravno i neizravno poginulo je samo u ratovima u Iraku, Afganistanu i Pakistanu. Brojanje smrtnih slučajeva komplicirano je odbijanjem američke vojske da prati broj žrtava tokom njihovih operacija, kao i udaljenošću regija sukoba, navodi se u tekstu.
Kao i u prethodnim studijama, broj smrtnih slučajeva uključivao je samo smrtne slučajeve uzrokovane izravno vojnim djelovanjem protiv terorizma – neizravne smrti, one uzrokovane gubitkom pristupa hrani, vodi, uništenjem infrastrukture ili bolestima uslijed rata ostale su iza kulisa.
Nedavna istraga vojne stranice Connecting Vets uključivala je procurjele video snimke i izvještaja o kampanji bespilotnih letjelica 2019. u afganistanskoj provinciji Helmand. Bivši operateri bespilotnih letjelica pokazali su da im je dato zeleno svjetlo da ubiju svakog stanovnika opasne pokrajine, viđenog s voki-tokijem ili radnim prslukom. Za brojne visoke američke dužnosnike, koji zapovijedaju napadima bespilotnih letjelica i frustrirani nemogućnošću postizanja strateške pobjede, pa čak ni povoljnih uvjeta za pregovore s talibanima, “kriterij uspjeha bio je broj ubijenih ljudi“, navodi se u istrazi.
Izvješće o cijeni rata napominje kako su zaključci o smrti konzervativni, i da mnogi od njih još nisu izračunati. Iako se može reći da je gotovo milion ljudi ubijeno od početka globalnog rata protiv terorizma, čak i ovaj zapanjujući broj, kaže jedan od voditelja projekta, “zasigurno značajno podcjenjuje stvarne žrtve ovih ratova”.Ekonomski troškovi
Ekonomski troškovi američke vlade iznose 2,3 bilijarde dolara u vojnim operacijama u Afganistanu i Pakistanu, 2,1 bilijarde dolara u Iraku i Siriji te 355 milijardi dolara u Somaliji i drugim regijama Afrike. Dodatnih 1,1 bilijardi dolara potrošeno je na domaće sigurnosne mjere u Sjedinjenim Državama od 2001. godine, čime je izravna potrošnja na rat protiv terorizma u zemlji i inozemstvu dosegla astronomskih 5,8 bilijardi dolara.
Ali to nije sve. Desetine hiljada američkih vojnika vratili su se iz inozemnih ratnih zona osakaćeni i ozlijeđeni, postajući stalna ovisna osoba savezne vlade. Troškovi pružanja invaliditeta i medicinske skrbi tim veteranima vjerojatno će premašiti 2,2 bilijarde dolara do 2050. godine, čime će ukupni račun za “vječne ratove” dostići 8 bilijarde dolara.
U tekstu se dalje navodi kako će astronomski financijski troškovi globalnog rata protiv terora razbjesniti mnoge ne samo zbog skromnih rezultata, već i zbog nesklada između stvarnih troškova ratova i početnih obećanja američkih dužnosnika. Jedan od takvih otrežnjujućih primjera je rat u Iraku. U rujnu 2002. tadašnji glavni ekonomski savjetnik predsjednika Georgea W. Busha, Lawrence Lindsey, procijenio je da će “gornja granica” za nadolazeću invaziju i okupaciju biti između 100 i 200 milijardi dolara. Kasnije te godine, tadašnji direktor Ureda za upravljanje i proračun pod predsjedništvom, Mitch Daniels, iznio je još konzervativniju procjenu, navodeći da bi troškovi rata u Iraku za američke porezne obveznike teško prešli granicu od 50-60 milijardi dolara.
Milioni života i bilijarde dolara u otpadu – ko je pobijedio?
Trenutni mračni događaji naglašavaju da je situacija izmakla kontroli. Odgovornost za nedavni teroristički napad u zračnoj luci Kabul, kada je poginulo desetak američkih vojnika i oko 170 Afganistanaca, preuzela je lokalna podružnica terorističke organizacije “Islamska država”, koja nije niti postojala na početku globalnog rata protiv terorizma, a rođena je u kaosu koji je stvorila američka okupacija, navodi se u tekstu.
“Što smo uistinu postigli u 20 godina ratova nakon 11. septembra? Milioni života i bilijarde dolara na kraju – i ko je pobijedio? Ko je izgubio i po koju cijenu? – pita se Stephanie Savell, ko-direktorica projekta “Cijena rata”.
