Bivši zvaničnik američke administracije kaže da bi, kad bi sjedio u Sobi za krizne situacije (Situation room) u Bijeloj kući, od obavještajne zajednice tražio da se fokusira na kinesko jačanje mornarice te kibernetičkih i sposobnosti umjetne inteligencije, Xijeve planove za Tajvan i bolje informacije o strategiji Pekinga za Južnokinesko more.
Dodao je i da je Bijela kuća u doba predsjednika Donalda Trumpa imala manjak kvalitetnih obavještajnih informacija o kineskoj strategiji prema Vijetnamu, Indiji i Sjevernoj Koreji.
Virtualni sastanak
Ovu informaciju u srijedu objavljuje Bloomberg. Istog dana kada kineski predsjednik Xi Jinping objavljuje da je pripravan raditi na prevladavanju razlika sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi “Jutarnji list”.
Agencije javljaju da bi se virtuelni sastanak Xija i američkog predsjednika Joea Bidena trebao održati iduće sedmice.
Dotle traje “povijesni” plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Kine koji bi trebao utrti put Xiju da ostane na vlasti do kraja života ili dokad želi. A želi do kraja života.
Neposredno prije tog sastanka “dobro upućeni izvori’ za Bloomberg navode da američka administracija ima problema s prikupljanjem obavještajnih podataka o planovima kineskog političkog vrha.
Vijesti to potvrđuju, Washington i dalje tapka u mraku kad je riječ o kineskim planovima za prisajedinjenje Tajvana, hoće li Xi čekati ili će nakon, neki navode 2025. kao godinu kad će imati dostatne vojne kapacitet, krenuti u vojnu intervenciju.
Bonnie Glaser, direktorica programa za Aziju u German Marshall Zakladi, upozorava da Xi šalje kontradiktorne signale kad je riječ o Tajvanu pa je teško razlučiti koje su od poruka za partijsku elitu, domaću javnost, onu na Tajvanu ili za SAD.
I tako se obavještajna analiza, kako navode Bloombergovi sagovornici, više oslanja na induktivno promišljanje hoće li invazija biti u skladu s navedenim ciljevima kineskog predsjednika nego na osjetljive podatke o stavovima Xi Jinpinga.
Pentagon prije koji dan izvještava da Kina širi nuklearne borbene sposobnosti “brže nego se prije vjerovalo”. Slike novih silosa bile su, dakle, uistinu iznenađenje.
SAD, sada se može s velikom dozom vjerojatnosti reći, nije očekivao da će Kina zabraniti Inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica Anta, financijskog dijela grupacije Alibaba.
Tehnološki gigant
Niti da će vlasti krenuti u slamanje moći tehnoloških giganata, možda nisu ni znali gdje je Jack Ma, vlasnik Alibabe, kad je nestao iz javnosti. Još gore od toga, ne znaju niti koja se imena vrte kao mogući nasljednici Xija.
To za SAD stvara izuzetno tešku situaciju jer zbog manjka važnih informacija ne mogu predvidjeti aktivnosti komunističkog režima. A Biden za koji dan mora razgovarati sa Xijem.
Problem nije toliko nov, ali se čini da je sve veći. Kako je 2017. godine objavio “The New York Times”, Kina je od 2010. do 2012. poubijala 18-20 ljudi koji su radili za američke obavještajne službe.
Jedan je od njih ubijen u dvorištu vladine zgrade kako bi se ostalima poslala poruka. Američki je predsjednik tada bio Barack Obama, potpredsjednik Joe Biden.
Kineski je lider Hu Jintao, a potpredsjednik Xi Jinping. Ne bi čudilo da ovaj potonji stoji iza operacije koja mu je već u Trumpovo doba dala prednost u odnosu na Bijelu kuću kad je riječ o informacijama.
Kineska obavještajna aktivnost izvan zemlje je izuzetna, stručnjaci smatraju da upravlja možda i najvećom mrežom izvora.
Nije slučajno da je jedna od protuobavještajnih mjera SAD-a bila odluka da se smanji broj kineskih studenata i profesora jer su se i jedni i drugi pokazali kao prava vrijednost za vlasti u Pekingu. Jednostavno, pristupe im vladini agenti, zatraže da pokažu patriotizam i prenesu vladi informacije koje su im na raspolaganju.
Moraju se vratiti
Ako pokažu kolebanje, upozori ih se da bi posljedice mogle trpjeti njihove obitelji, prijatelji… A i oni se moraju vratiti kući. Pa ti ne surađuj.
New York Times još nije imao informacije o proboju američke obavještajne mreže u Kini, ali godinu dana kasnije potvrđeno je da je odgovoran Amerikanac kineskih korijena. Na čiju dušu idu pogubljenja špijuna, ali i Kineza koji su surađivali s američkim obavještajcima.
Centralna obavještajna agencija, CIA, ulaže napore da osigura što bolje informacije o Kini, direktor William Burns govorio je o korištenju najmodernije tehnologije.
Ali, kao što je pokazao slučaj Irana, doseg tehnologije je, koliko napredna bila, limitiran. Njime se dolazi do informacija, ali bez konteksta. Za to je potreban ljudski faktor.
Brza operacija
Dužnosnici Trumpove i Bidenove administracije priznaju Bloombergu da su bili iznenađeni brzom operacijom kojom je Peking preuzeo kontrolu nad Hong Kongom, projiciranjem moći u Južnokineskom moru, ograničavanjem istrage o porijeklu Covid-19, potkopavanju kineskih kompanija koje su planirale izaći na finansijska tržišta u SAD-u i porastom hakerskih napada na protivnike.
Što je potvrđeno i izvješćem Odbora za sigurnosne službe Zastupničkog doma američkog Kongresa iz 2020. godine, dijelom redigiranog, u kojem se zaključuje da američke službe ne uspijevaju odgovoriti na višestruke izazove koje predstavlja Kina te su bile pretjerano usredotočene na tradicionalne ciljeve kao što su terorizam ili konvencionalne vojne prijetnje.
Više je tekstova objavljeno, posebno tokom obilježavanja 20 godina od napada na SAD 11. septembra 2001. godine, koji navode da je pretjerana usredotočenost američke obavještajne zajednice na borbu protiv terorizma oslabila ostale oblike obavještajnog djelovanja.
Prema nekim izvorima iz službi, "rat protiv terorizma" još nije službeno završio u obavještajnom sektoru. Iako je SAD napustio Afganistan.
Preustroj resursa
-Ako ne dođe do izrazitog preustroja resursa, američka vlada i obavještajna zajednica neće uspjeti ostvariti ishode potrebne da se omogući kontinuirano nadmetanje SAD-a s Kinom na globalnoj pozornici u narednim desetljećima i da se zaštiti zdravlje i sigurnost SAD-a - navodi se u izvještaju.
Izgradnja obavještajne mreže na terenu, u stranoj zemlji je teška, a još teža je obnova.
Posebno u situaciji kad je Xi kreirao društvo straha, a CIA nema dovoljno agenata koji govore mandarinski. Njegova politika borbe protiv korupcije, koja cilja “komarce i tigrove”, služila je za odstrel ili eutanaziranje političkih protivnika, ali je stvorila i sliku sveprisutnosti tajne policije.
Uz pozive “zdravim” članovima društva da pravodobno izvijeste vlasti o mogućim zastranjenjima. Uz to, vlada je pokrenula najveći svjetski projekt elektronskog nadzora građana. Susret s američkim agentima sada je teško prikriti.
Sužen prostor
Situacija je dodatno otežana dosadašnjom neformalnom promjenom sistema vlasti. Xi Jinping je puzajućim mjerama dokinuo kolektivni sustav vlasti i stalni, sedmeročlani Politbiro, stavio potpuno pod kontrolu.
Što je suzilo prostor donošenja važnih odluka na njegov najuži krug pouzdanika. Diseminacija informacija je tako stisnuta u još uži krug.
Američki obavještajci, anonimno, priznaju da nemaju dostatne informacije o tijeku zbivanja na partijskom plenumu koji je zatvoren za javnost. A ondje se definira nova doktrina razvoja najvećeg konkurenta i rivala SAD-a i demokratskog svijeta u 21. stoljeću.
