Glavno pitanje od kada je počeo, jeste kad će kraj rata u Ukrajini? Prve pretpostavke bile su da će sve trajati 48 sati, da će Rusi pregaziti Kijev. Nakon toga više niko nije iznosio predviđanja. Sad Rusi žele mirovne pregovore, Ukrajine ne.
"Jedno je sigurno: Ukrajinci ne žele nikakve pregovore", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak u Moskvi.
I nikada nije izgovorio istinitiju riječ.
Oni to ne rade, piše Politico.
Niko ne želi da sjedi sa neprijateljima koji neselektivno bombarduje njihove domove i gađaju njihovu energetsku infrastrukturu, gurajući domaćinstva u mrak i terajući hirurge u bolnicama da rade operacije uz svetlost svijeće.
A kako se otkopavaju ostaci civila koje su mučili ruski vojnici koji su okupirali južni grad Herson, hladni bijes koji su Ukrajinci osjećali na dokumentovana zlostavljanja - od silovanja do opuštenog pucanja u civile u Buči i Irpinu - samo se pojačava.
Ukrajinci ne žele pregovore
Iza kulisa, zvaničnici Sjedinjenih Država i Evrope pozivali su Ukrajinu da drži otvorena vrata za pregovore. Iako neće pokušavati natjerati Kijev na bilo šta. Međutim, u utorak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio na te nagovještaje i jedva suptilne poticaje, poručivši čelnicima G20 da njegovoj zemlji ne nude nikakav mirovni sporazum koji bi ugrozio njenu nezavisnost od Rusije.
Zatim je predstavio mirovni plan od 10 tačaka u kojem se traži od Rusije da prihvati odgovornost za ratne zločine. On je također pozvao na povlačenje svih ruskih snaga sa teritorije Ukrajine – odnosno cijelog Donbasa i poluostrva Krim. Kao i na isplatu ratne odštete i kompenzacije za prouzročena razaranja i smrti.
Razlike su ovdje, naravno, u tome što Zelenskij i njegovi ljudi nisu okruženi. A izveli su dvije zapanjujuće pobjede na bojnom polju kod Harkova na sjeveroistoku Ukrajine i, nedavno, u regiji Herson.
Kako bojno polje stoji, pobjeda u Hersonu ovog mjeseca blokirala je svaku šansu da ruske snage zauzmu ukrajinsku obalu Crnog mora, uključujući Odesu, i dovela je okupirani Krim u domet ukrajinske artiljerije i raketa.
Trgovati zemljom ne možemo
Julija Grigor, čiji je muž vojnik trenutno na liječenju od teškog šoka od granate, rekla je da Ukrajina može pobijediti u ovoj borbi, ako Zapad ostane vjeran i postojan. 35-godišnji dobrotvorni radnik, koji je iz Mauripolja, ali sada živi u Lavovu, rekao je: „Rusi ne razumiju da koliko god projektila bacali na nas, mi nećemo popustiti, predati se ili pregovarati. I ne mogu nas podijeliti.”
“Nemamo o čemu razgovarati. Putin ne shvata da je Ukrajina odvojena, suverena zemlja i da je ujedinjena. U svakom slučaju, on čak i ne zna značenje riječi mir. Dakle, nema smisla razgovarati s njima”, dodala je.
Novinar Politica je pitao da li bi Ukrajina pristala na razmjenu teritorije, ona odgovara:
“Ovi regioni su ukrajinski. Kako možemo trgovati zemljom?”
Julija nije usamljena u svojoj žestini.
Kolektivna zapadna vojna procjena na početku rata — da će Ukrajina morati da se preda ili da će biti pregažena u roku od nekoliko dana — pokazala netačnom.
Bilo da su mladi ili stari, istočni ili zapadni Ukrajinci, svi s kojima je Politico razgovarao ponudili su slične odgovore. A većina je rekla da bi Rusija pregovore shvatila samo kao znak slabosti, da bi se ponovo naoružala i kasnije pokušala da prigrabi više Ukrajine. Samo je jedna mlada žena nagovijestila da bi mogla biti spremna da vidi kako se Krim mijenja za okončanje rata.
Holbrook i primjer BiH za kraj rata u Ukrajini
Iako niko ne želi produženi rat, rastuće samopouzdanje i bijes zbog toga što su mjeseci rata učinili Ukrajini, kao i bol koji je izazvao - gubitak života, široko rasprostranjena šteta i razbijene porodice - mnoge su ostavile neraspoloženim pripusti Rusiji bilo šta da okonča borbe. Strahuju da će ih svaki mirovni sporazum koji nije pod njihovim uslovima zaključati u trajni sukob, ostavljajući Ukrajinu zauvijek kao zemlju "između", ne potpuno evropsku i samo igračku koju Kremlj podstiče i muči.
Potom Politico u analizi navodi da možda posto odogvor na pitanje kad će kraj rata u Ukrajini. Ističu da je pokojni američki diplomata Richard Holbrooke, koji je odigrao ključnu ulogu u pregovorima o Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine kojim je okončan rat u BiH, govorio je da zaraćene strane mogu sklopiti mirovni sporazum samo kada su obje iscrpljene.
A Ukrajina sigurno nije iscrpljena. Uprkos upornim raketnim udarima na elektroenergetsku mrežu zemlje, uprkos hladnoći i zabrinutosti zbog nadolazeće duge zime.
